S ciljem da motivira kandidatkinje projekta Mršavimo zdravo, Katarinu Juricu i Katarinu Blažeković, da ustraju u zdravim prehrambenim navikama i da što bolje shvate mehanizme mršavljenja, psiholog Hrvoje Maleković objasnio je kako vlastita unutarnja previranja, ali i podražaji iz okoline utječu na uspjeh dijetnog režima
Kako bi što slikovitije predočio što se događa s osobom na dijeti, Hrvoje je uzeo primjer Marijane N., zaposlene žene u ranim tridesetim godinama. Marijana nije pretila, ali budući da je pod utjecajem medija, smatra da bi trebala izgubiti desetak kilograma, jer misli da bi tako bila atraktivnija suprotnom spolu i lakše bi ostvarila svoju želju za udajom i majčinstvom.
Informiranost kao jedini put do trajnog uspjeha
Marijana je već tri puta ozbiljno odlučila uhvatiti se u koštac s kilogramima. Svaki put kada smršavi dva do tri kilograma,odustane jer joj je teško izdržati i zaključila je da stoga ima problema s voljom. Tako je umjesto manje težine dobila niže samopoštovanje i veći osjećaj krivnje. Zbunjena je i ne zna kako da se motivira. 'Dva su glavna načina ljudskog razmišljanja - jedno je dubinsko i analitičko, a drugo je površno i brzo. Ljudi koriste oba, a površno i brzo koristi se većinom kada osoba nije stručnjak u nekom području, a mora odlučiti. S donošenjem odluka u svakodnevnim situacijama je slično. Vjeruje se da informirani pojedinac donosi odluku koja je najbolja za njega, ali ljudi uglavnom nisu dovoljno informirani, razmišljaju površno i donose one odluke za koje misle da će im ili nanijeti najmanju štetu ili zadovoljiti njihove potrebe', objasnio je Hrvoje Maleković.
Informacije za površni i brzi način razmišljanja zovu se heuristici. Heuristici koje Marijana najčešće koristi su: "Nemoj jesti poslije pet!", "Ako gladuješ dva dana u tjednu, ostalih pet možeš jesti što god želis", "Ugljikohidrati debljaju" i slično. Marijana ih koristi zato jer radi od osam ujutro do šest navečer, a literatura kojom se informira su časopisi koje čita u tramvaju. 'Marijana jednostavno nema vremena "zaroniti" u materijale i analitički istražiti komplicirani odnos između svog vlastitog bioritma, obrazaca spavanja, specifične potrošnje kalorija, hormonalnih odnosa i utjecaja okoline. Za taj nedostatak vremena nije kriva njezina volja, ali ona toga nije svjesna. Savjet Marijani bio bi da posjeti doktora ili nutricionista, a možda i obojicu da joj objasne kako funkcionira metabolizam, tako da sama uz njihovu pomoć može donijeti odluke kojih će se pridržavati dugoročno', objasnio je Hrvoje Maleković.
Emocionalna inteligencija
S afektivnom, odnosno emocionalnom komponentom Marijana je bolje upoznata. Svjesna je da više jede kad je zabrinuta, a često tada pojede i čokoladu. Ponekad joj se čini da je odlazak u restoran zamjena za širok krug prijatelja s kojima se prije družila. Nakon obilnog obroka i čokoladnog kolača, kratko vrijeme se osjeća dobro, a nakon toga emocionalna joj je slika ista kakva je bila i prije, ako ne i gora. Što se zapravo događa? Hrvoje Maleković kaže:
'Stručnjaci koji se bave ovom problematikom uočili su vezu između unesenih ugljikohidrata, inzulina i serotonina te depresije. Nedavno je otkriveno da ljudi sa subkliničkom slikom depresije uopće ne mogu procijeniti koliko je hrana masna. Ta im se procjena pogoršava ako ih nešto rastuži ili čak i razveseli. Ovakvih odnosa, koji nisu uočljivi na prvi pogled ima previše da bi ih netko tko se ne bavi njima znao prepoznati. Marijana ih također ne uočava, a za svoje odustajanje od dijeta još uvijek krivi svoju volju i motivaciju. Savjet Marijani jest da se obrati psihologu ili psihoterapeutu kako bi joj on pomogao povezati ove kompleksne obrasce. Čitanje knjige o emocionalnoj inteligenciji također joj može koristiti.'
Je li se moguće oduprijeti mirisu kruha i roštilja?
Emocije i motivacija usko su povezane. Zajednički im je korijen riječi motivus. U slučaju motivacije ta riječ označava kretanje prema nečemu, a u slučaju emocija označava rezultat koji je proizašao iz kretanja. Ukupna je motivacija, pojednostavljeno rečeno, zbroj unutarnjih i vanjskih motiva. 'Najčešća pogreška koju Marijana čini jest to što pri povratku kući ne može odoljeti opojnom mirisu iz pekare te kupi kroasan ili buhtlu s pekmezom. Prema novijim saznanjima iz socijalne psihologije, a i psihologije ličnosti, takvu bi situaciju teško prebrodili i Ducan ili Atkins, autori poznatih proteinskih dijeta. Naime, postoje situacije u kojima ljudi reagiraju gotovo jednako i teško im mogu odoljeti, a jedna od njih je kad osjete miris svježeg kruha ili roštilja ili kada su izloženi reklamnim porukama o slatkišima.
Umjesto da krivi sebe što nije odoljela iskušenju, savjet Marijani bi bio da dobro prouči kuda se kreće i kojim je informacijama izložena, kako ne bi posustala zbog nesvjesne izvanjske motivacije. Osim toga, psiholog ili psihoterapeut joj mogu pomoći da bolje upozna svoje mogućnosti samokontrole. Samoregulacija je za Marijanu bitna zato što je usko povezana s impulzivnošću. Prema velikom broju istraživanja, impulzivnost je crta ličnosti koja je najviše povezana s viškom kilograma prvenstveno kroz impulzivnu kupnju, impulzivnu prehranu i impulzivno donošenje odluka. Taj dio ima veze s voljom i Marijana je to ispravno prepoznala. Promjena prehrambenih navika je kompleksan i ne sasvim lagan zadatak. Normalno je da na tom putu ima i uspona i padova, ali na svakom putovanju dobro je znati tko su ti prijatelji. Neznanje to nikako nije', zaključio je Hrvoje Maleković.
