Klimatske promjene utječu na gotovo sve segmente našeg života, ali nedavna istraživanja pokazuju da naša prehrana značajno utječe na njih.
CNN Health prenosi da si vjerojatno već svjesna da biljna prehrana može smanjiti rizik od pretilosti, bolesti srca i dijabetesa, ali istraživanja pokazuju da postoji još jedan dobar razlog zašto bi trebala unositi manje mesa. Tanjur biljne hrane umjesto hrane životinjskog podrijetla, može pomoći spasiti planet.
Jedna studija, objavljena u časopisu Nature, pokazala je da zbog porasta broja stanovnika i kontinuirane konzumacije visoke količine crvenog mesa i prerađene hrane, okolišni pritisci prehrambenog sustava bi se mogli povećati do 90% do 2050. godine, a tada bi ekosustavi zemlje mogli postati nestabilni.
"To bi moglo dovesti do opasnih razina klimatskih promjena s ekstremnim promjenama u vremenu, utjecaja na funkciju šumskih ekosustava i biološku raznolikost... te zagaditi vodena tijela tako da bi došlo do više mrtvih zona osiromašenih kisikom u oceanima", rekao je Marco Springmann sa Sveučilišta Oxford o budućnosti hrane.
Istraživanja su pokazala da je drastično smanjenje unosa životinjskih namirnica i uglavnom konzumiranje biljne hrane jedno od najmoćnijih stvari koje možeš učiniti kako bi smanjila svoj utjecaj na planet tijekom života, u smislu potrebne energije, upotrebe zemljišta, emisije plinova, korištenja voda te stvaranja zagađenja.
Kako mesna prehrana negativno utječe na okoliš?
Springmann je proučavanjem otkrio da proizvodnja životinjskih proizvoda generira većinu emisija stakleničkih plinova povezanih s hranom, do 78% ukupnih poljoprivrednih emisija. Naime, krave i druge životinje nisu učinkovite u pretvaranju onoga što jedu u tjelesnu težinu, a uz to postoji i crijevna fermentacija kod preživača, proces koji se odvija u želucu krave kada probavi hranu koja dovodi do emisije metana.
Utjecaji životinjskih proizvoda na prehranu također doprinose korištenju slatke vode i pritiscima na zemljište pod usjevima, kao i na primjenu dušika i fosfora, što s vremenom može dovesti do mrtvih zona u oceanima, područjima s niskom razinom kisika gdje malo organizama može preživjeti, prema Springmannu.
Isto tako, govedina ima 100 puta veću emisiju štetnih tvari od mahunarki, objašnjava Springmann jer kravi treba u prosjeku 10 kilograma hrane, često od žitarica, da bi dobila 1 kilogram tjelesne težine, a za tu hranu će se morati koristiti vodu, zemljišta i gnojiva.
Osim toga, krave emitiraju snažan metan stakleničkih plinova tijekom probave, što čini krave i druge preživače, kao što su ovce, osobito visoko emitirajuće. Ostale namirnice životinjskog podrijetla imaju manji utjecaj jer ne proizvode metan u želucima i zahtijevaju manje hrane od krava, objasnio je Springmann.
Usvajanje više prehrane na biljnoj bazi za nas moglo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova u prehrambenom sustavu za više od polovice. Uglavnom prehrana na biljnoj bazi mogla bi smanjiti i druge utjecaje na okoliš, poput onih iz gnojiva, i uštedjeti do četvrtine korištenja poljoprivrednog zemljišta i slatke vode, navodi Springmann.
Fleksitarijanstvo: kompromis za tebe i planet
Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Termin je nastao prije više od deset godina, a prije tri godine objavljena je i knjiga pod nazivom "Fleksitarijanska dijeta: pretežito vegetarijanski način gubitka suvišnih kilograma, poboljšanja zdravlja, prevencije bolesti i produljenja života", koju je objavila dijetetičarka Dawn Jackson Blatner. Autorica tvrdi da nije nužno u potpunosti se odreći mesa kako bi uživali u zdravstvenim blagodatima vegetarijanstva.
Meso - iznimka, a ne pravilo
Definicija fleksitarijanstva je dospjela i u Wikipediju: pretežno vegetarijanska prehrana uz povremene iznimke zbog socijalnih ili kulturnih razloga ili zadovoljavanja nutritivnih potreba. Dakle, odabir hrane je fleksibilan pa si fleksitarijanac npr. kod kuće sprema vegetarijanske obroke, ali nema ništa protiv mesa kad je u gostima ili ako jede izvan vlastitog doma. U New Yorku već postoji restoran koji nudi fleksitarijanska jela, a izdane su i prve fleksitarijanske kuharice. Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 posto manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Kao i vegetarijanci, i fleksitarijanci moraju znati puno o prehrani, kombiniranju namirnica i planiranju dnevnih obroka. Također, trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne „nove“ namirnice poput mahunarki, tofua, seitana, orašastih plodova, sjemenki, klica te cjelovitih žitarica.
Vegetarijanska i veganska prehrana rezultirala bi još nižim emisijama stakleničkih plinova, ali fleksibilna prehrana "je najmanje stroga i zdrava i smanjila bi emisije stakleničkih plinova dovoljno da ostanemo u granicama okoliša", navodi Springmann.
Primjer jelovnika
Doručak
- 1 kriška kruha od cjelovitih žitarica
- 1,5 žlica maslaca od badema ili kikirikija
- 1 jabuka
Ručak
- vegetarijanski burger (pecivo od cjelovitih žitarica, seitan odrezak, 1/4 avokada u kriškama, 1/4 šalice klica)
- 1 naranča
Međuobrok
- 3 koluta ananasa, nezaslađena
- 2 žličice ušećerenog đumbira
- 2 žličice sjeckanih oraha
Večera
- povrće u woku s tofuom: miješano povrće brzo prženo u woku na 2 žličice ulja od kikirikija s kockicama tofua i malo ribanog đumbira 1 šalica kuhane smeđe riže
Napomena: u određenim situacijama Vege-burger može postati primjerice tortilja s komadićima mesa i povrćem ili večernji wok može sadržavati i meso ili plodove mora.
