Jesu li štedne žarulje sigurne?

Štedne žarulje su kompaktne fluorescentne svjetiljke koje troše 75 posto manje električne energije od klasičnih žarulja i traju deset puta dulje. Sve štedne žarulje sadržavaju živu koja je otrovna i u slučaju loma s njima treba postupati oprezno te izbjegavati njihov izravan doticaj s kožom. Osim štednih žarulja, u EU će građani moći birati halogene i LED žarulje koje se također odlikuju većom energetskom učinkovitošću, ali i višom cijenom.

Dvojbe oko sigurnosti

Iako postoje studije koje upozoravaju da štedne žarulje emitiraju kancerogene kemikalije, te rezultate formalne institucije još nisu prihvatile. Službeni stav EU i Svjetske zdravstvene organizacije jest da korištenje štednih žarulja nije štetno za zdravlje. U mnogim su zemljama isključivo takve svjetiljke u upotrebi nakon što je EU izdala direktivu za postepenom zamjenu žarulja sa žarnom niti do kraja ove godine. Njemački su znanstvenici otkrili da te žarulje oslobađaju nekoliko otrovnih i kancerogenih tvari, uključujući fenol, stiren i naftalen.

Izvještaj njemačkih znanstvenika iz laboratorija Alab-Berlin navodi da te lampe ne bi smjele biti dugo upaljene, osobito ne blizu nečije glave jer ispuštaju štetne tvari. Osim toga, Scientific American je objavio da je na američkom sveučilištu Stony Brook utvrđeno kako štedne žarulje emitiraju ultraljubičaste zrake koje mogu nauditi stanicama kože i očne mrežnice. Bijeli fosforni sloj na unutarnjoj strani stakla žarulje sprječava prolaz UV zrakama, no u praksi taj sloj nije stabilan te se UV zrake 'provlače' kroz pukotine u njemu. Stručnjaci sa Stony Brooksa ispitali su niz takvih žarulja kupljenih u SAD-u i pronašli pukotine u svima.

Prednost štednih žarulja za okoliš

Iako na rasvjetu otpada svega 1,5 posto potrošnje energije u prosječnom kućanstvu, promotri li se taj iznos na europskoj razini, dobiju se značajne uštede u energetskom i ekološkom pogledu. Procjenjuje se da bi se zamjenom svih klasičnih žarulja štednim, zahvaljujući ostvarenom smanjenju potrošnje električne energije, emisije ugljičnog dioksida koje nastaju pri njezinoj proizvodnji u termoelektranama u cijeloj Europi mogle smanjiti za 20 milijuna tona godišnje. Isto tako, Njemačka agencija za energetiku (Dena), procjenjuje da bi se time u Njemačkoj emisije ugljičnog dioksida mogle smanjiti za 4 mil. T.

Upitan i utjecaj svjetlosti iz štednih žarulja na zdravlje

Svjetlost koju daju štedljive žarulje nije 'lošija' od one koju daju klasične žarulje sa žarnom niti, već je jednostavno drugačija. Naime, klasične žarulje daju toplu, crvenkastu svjetlost, dok je svjetlost štednih žarulja poznatih proizvođača samo lagano crvenkasta, a svjetlost takvih jeftinijih žarulja plavičasta. Štedljive žarulje uzrokuju efekt sjene jer njihova svjetlost nije toliko ravnomjerna kao ona od žarulja sa žarnom niti. Štetno djelovanje svjetlosti koje daju štedne žarulje (još) nije znanstveno dokazano.

Prema rezultatima svih do sada provedenih istraživanja, svjetlost iz štedljivih žarulja zadovoljava sve zdravstvene propise koji vrijede na razini Europske unije. No, pri nekim mjerenjima su utvrđena odstupanja u jakosti svjetlosti do 80 posto, što ljudsko oko ne može primijetiti, no prema podacima britanske Udruge za djelovanje protiv migrene, to bi u pojedinim slučajevima moglo uzrokovati migrenu i epileptične napade.

Komentar Krešimira Mišaka

Krešimir Mišak, novinar i voditelj emisije na HRT-ovoj emisiji 'Na rubu znanosti', smatra da je upotreba štednih žarulja vrlo opasna. "Moje mišljenje o njima je izrazito negativno i smatram da one predstavljaju jedan od rijetkih jasno vidljivih primjera nasilja nad ljudima koje donosi europska diktatura. To je ukidanje prava na izbor pod isprikom dezinformacija o globalnom zatopljenju i usprkos svim podacima koji govore da bi zapravo štedne žarulje trebalo zabraniti jer predstavljaju biohazard. Zapravo, to i nije pravi hazard, jer kod hazarda ipak možda možeš nešto i dobiti. Doduše, možeš i od štednih žarulja ponešto dobiti – recimo, alergije ili rak dojke i slično. Jer što da se kaže kad profesorica znanosti o materijalima i inženjerstvu, Miriam Rafailovich kaže: 'potrošači bi trebali biti vrlo oprezni u korištenju štednih žarulja. Naše istraživanje pokazalo je kako treba izbjegavati boravak u njihovoj blizini.' Ili testiranja koja su uspoređujući stanice kože izložene štednim žaruljama s onima izloženim starim žaruljama sa žarnom niti pokazala kako samo štedne žarulje uzrokuju oštećenje kože.

Zanemareno je i to da je francuska Komisija za sigurnost potrošača objavila mišljenje kojim upozorava potrošače na činjenicu da štedne žarulje emitiraju elektromagnetske valove. Švicarsko Ministarstvo zdravstva svoje građane upozorilo je da osiguraju minimalnu udaljenost od 30 centimetara od štednih žarulja, budući da ponekad mogu izazvati razinu valova i od 400 volti po metru, dok je dopuštena granica 87 volti po metru. Neka ljudi i sami potraže izvještaj njemačkog Alab Laboratorya koji je ustvrdio da štedne žarulje stvaraju kancerogene otrove te ih 'treba držati što je moguće dalje od ljudi'. I Abraham Haim, profesor biologije s izraelskog Sveučilišta u Haifi, smatra da žarulje uzrokuju veću stopu raka dojke. Da ne pričamo o propisanim mjerama opreza koje je propisala Health Protection Agency u slučaju razbijanja štedne žarulje. Ostaci razbijene žarulje moraju se spremiti u dvije plastične vrećice, a njih treba predati na zbrinjavanje u reciklažno dvorište ili tvrtku za sakupljanje opasnog otpada."

Na sljedećoj stranici pročitaj mišljenje prof. dr. sc. Franje Plavšića s Hrvatskog zavoda za toksikologiju, te stav Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH.

Kad se štedna žarulja razbije

Budući da institucije kažu jedno, a navedena istraživanja pokazuju drugo, evo nekoliko savjeta kojih se iz predostrožnosti treba pridržavati:

• Drži takvu žarulju najmanje 30 centimetara od najbližeg dijela svog tijela (obično glave) ili nabavi žarulju s dvostrukom stijenkom, jer njezina vanjska stijenka upija UV zračenje koje procuri kroz unutarnji sloj.
• Ako ti se štedna žarulja rasprsne od udarca ili pada, potrebno je isprazniti prostoriju od ljudi i životinja, isključiti centralno grijanje ili klimu i provjetriti prostoriju na desetak minuta.
• Kad si poduzela prve tri mjere, uzmi dva komada čvrstog papira ili kartona, vlažne maramice ili namočeni papir, samoljepljivu traku, neoštećenu plastičnu vrećicu ili staklenku s metalnim čepom. Najbolje je da tijekom čišćenja nosiš zaštitne rukavice.
• Prvo s komadima papira ili kartona pokupi komadiće stakla i praha (dva su ti komada papira ili kartona potrebna radi lakšeg manipuliranja otpadom). Pokupljeni otpad s papira ili kartona stavi u vrećicu ili staklenku, a kad si gotova baci tamo i iskorišteni papir ili karton.
• Ostale manje komadiće stakla i praha pokupi ljepljivom trakom, a glatke površine obriši vlažnom maramicom ili namočenim papirom. Taj pribor za čišćenje odloži u vrećicu ili staklenku, a sve zajedno stavi u drugu vrećicu i dobro je zaveži.
• Odmah iznesi dobro zavezanu vrećicu ili začepljenu staklenku iz kuće te je baci u odgovarajući kontejner za smeće. Provjeri s nadležnim službama postoji li posebno odlagalište za fluorescentne lampe, razbijene ili čitave.
• Zabranjeno je čistiti usisavačem mjesto gdje je žarulja pukla, jer bi proces usisavanja mogao proširiti otrovne živine pare. Usisavač smiješ koristiti tek nakon što je površina na kojoj je bila rasprsnuta žarulja potpuno očišćena.

Riječ potrošača

32-godišnji Andrej iz Ljubljane otkrio nam je da prilikom dolaska u Hrvatsku obavezno uvijek kupi nekoliko običnih žarulji, koje u Sloveniji više ne može nabaviti. Već je napravio pravu malu zalihu.

''Kada dolazim u Zagreb u posjet rodbini, obavezno u putnu torbu stavim i nekoliko klasičnih žarulji sa žarnim nitima. Supruga i ja smo primijetili kako nam boravak u sobi sa štednim žaruljama utječe na raspoloženje i često smo bezrazložno umorni. Preporučio bih svima kojima više odgovaraju obične žarulje, da počnu raditi zalihu ili smisle neku ugodniju alternativnu rasvjetu u svom domu.''

Pročitaj više o proizvodima koji su napravljeni da se brzo kvare.

Hrvatski zavod za toksikologiju

• Prof. dr. sc. Franjo Plavšić s Hrvatskog zavodu za toksikologiju smatra da štedne žarulje nisu štetne:

• Postoji li opasnost za zdravlje ljudi i okoliš prilikom upotrebe štednih žarulja i ako da, o čemu je riječ?
• Ne znam niti jednu opasnost za zdravlje ljudi i okoliš kod uporabe štednih žarulja. Ono malo žive naprosto ne može stići u atmosferu, a priče o organskim molekulama oslobođenima u atmosferu (npr. stiren) se u ozbiljnim istraživanjima nisu pokazale točnima. Čak i da se nešto oslobodi iz grla žarulje, to bi bilo u izrazito niskim koncentracijama.

• Kako treba postupiti kada se razbije štedna žarulja i gdje je treba odložiti?
• Kod razbijanja žarulje stvore se brojne krhotine stakla i one mogu izazvati porezotine kao i klasične žarulje sa žarnom niti. Obične štedne žarulje sadrže oko 1 mg žive adsorbirane na krhotine stakla. Kod reflektorskih baterija zna biti do 4 mg žive. Samo radi usporedbe, običan termometar sadrži oko 1000 mg žive. Doza u žarulji je toliko niska kako ne bi izazvala štetne učinke da se u potpunosti udahne. Problem je što napraviti s krhotinama. Može ih se prikupiti usisavačem, a onda nemate to gdje zbrinuti. Možete jedino baciti u komunalni otpad, što nije ekološki prihvatljivo. Valjda će nadležni riješiti i taj problem, kao što se nadam da će riješiti problem razlivene žive iz razbijenih termometara.

• Smatrate li da je prelazak na štedne žarulje u EU opravdan, unatoč brojnim opasnostima?
• EU je propisala štedne žarulje isključivo zbog štednje električne energije jer to je ekološki opravdano. Trošiti što manje energije je danas postalo pristojno i dokaz je odgovornosti ljudi za svoj okoliš.

Preporuke Ministarstva zaštite okoliša RH

Gospodarenje otpadnim štednim žaruljama obuhvaćeno je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom. Građani su dužni zakonito i propisno postupati sa starim štednim žaruljama na jedan od sljedećih načina:

• Vraćanje starih odnosno neispravnih štednih žarulja u trgovine. Prodavatelj je dužan u trgovini preuzeti od kupca štednu žarulju po sistemu 'jedan za jedan', drugim riječima staru odnosno neispravnu štednu žarulju građani mogu predati u trgovini prilikom kupnje nove.
• Predaja žarulja u reciklažna dvorišta ili sabirne centre za električni i elektronički otpad, čije su adrese i kontakti dostupni na internetskim stranicama ovog ministarstva i Agencije za zaštitu okoliša.
• Predaja žarulja skupljaču – osobi odnosno tvrtki koja je ovlaštena za skupljanje električnog i elektroničkog otpada pa tako i štednih žarulja. Potrebno je skupiti minimalno 30 kg EE otpada te kontaktirati skupljača koji će taj otpad uključujući i štedne žarulje besplatno preuzeti najkasnije u roku od 30 dana te ga zatim predati obrađivaču. Obrađivač je zatim dužan štedne žarulje reciklirati, odnosno omogućiti ponovnu uporabu materijala kao što su plastika, staklo, metali i dr. Prilikom ovakve predaje skupljača treba obavijestiti da se između ostalog predaju i štedne-živine žarulje koje mogu biti štetne u slučaju njihova razbijanja. Adrese i kontakti ovlaštenih skupljača odnosno ovlaštenih tvrtki također su dostupni na internetskim stranicama MZOIP i AZO.
• I što je najvažnije, treba napomenuti da je odlaganje štednih žarulja u kontejnere za komunalni otpad zabranjeno te je takav način, uz odbacivanje u okoliš, najgori i najnepovoljniji način postupanja sa štednim žaruljama jer dovodi u opasnost kako ljudsko zdravlje tako i okoliš. Što se tiče uporabe štednih žarulja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode smatra da sa štednim žaruljama treba postupati na gore opisani način to jest na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne oštećuje okoliš.

Na sljedećoj stranici pročitaj preporuke u slučaju da ti se razbije štedna žarulja i mišljenje potrošača.