Dan Svih sveti je spomendan na kršćanske mučenike i slavi se još od četvrtog stoljeća. Tada je to slavlje padalo na prvu nedjelju nakon Duhova, a tako se i danas zadržalo u pravoslavnoj crkvi. U katoličkoj crkvi je blagdan u osmom stoljeću pomaknut na 1. studenog odredbom pape Grgura III.
Datum 1.studeni, kao dan na koji se obilježavaju Svi sveti, povezan je s drevnom keltskom svetkovinom Samhain. Ona je označavala početak nove godine, odnosno, dane u godini kada se duše umrlih ponovno pojavljuju na zemlji. Običaji koji obilježavaju dan Svih svetih je posjećivanje grobova obitelji i prijatelja koji više nisu s nama, polaganje cvijeća i paljenje svijeća na njihovim vječnim počivalištima.
Svijeće se pale da bi duše pronašle svoj put u mraku
Paljenje svijeća je odraz mišljenja da živi tako osiguravaju svjetlost i toplinu umrlima, ali i da je život na drugom svijetu odraz života na ovome i zbog toga treba umrlim dušama priskrbiti toplinu koju im daje svijeća, te svjetlost kako bi duša pronašla svoj put u mraku. Paljenje svijeća je dio pogrebnih obreda u gotovo svim religijama. U većini zemalja nosi se cvijeće na grobove, pale se svijeće i odlazi se na mise. Nekad su se običaji razlikovali što je povezano uz poganska vjerovanja. Primjerice, sredinom 19. stoljeća nosila se hrana na groblje jer se vjerovalo da je dušama potrebna okrjepa.
Taj se običaj zadržao ponegdje u istočnom kršćanstvu. Na groblju se jelo, pilo, a većinom su se držale mise zadušnice. Za razliku od Svih svetih, Dušni dan nastao je 998. godine inicijativom benediktinskog opata iz Krimija, Sv. Odilona. Taj dan se zaslugom benediktinaca proširio i Vatikan ga je potvrdio 1311. godine. Dušni dan najčešće obilježavaju mise zadušnice i prisjećanje na preminule. Na nekim područjima je običaj, na Dušni dan, jesti orehnjaču ili makovnjaču, puricu punjenu kestenjem, kruškama ili jabukama i med.
Posjetite Popustolovac.hr i pronađite najpovoljnije cijene cvijeća i lampiona!
