Kad otkrijemo da nam je netko dao lažno obećanje doživimo razočaranje i zamjerimo toj osobi. Lažna obećanja nisu nužno plod zle namjere, često su posljedica nesporazuma. Pročitaj koja su najčešća tri tipa lažnih obećanja i osam znakova koji upućuju da ti sugovornik nešto skriva. Donosimo ti i komentar Tatjane Jurić, voditeljice talk showa 'Dnevni boravak' koji se emitira na 24sata TV
Onaj koji obećava najčešće i vjeruje da će ga moći ispuniti, ali kasnije se pokaže da je krivo procijenio svoje mogućnosti ili se dogodi nešto nepredviđeno što mu pokvari planove. Ovo su tri najčešća poriva zbog kojih se daju lažna obećanja:
Tri motiva za laganje
- Utjeha - netko vidi da si tužna ili uzrujana i želi te razvedriti, ali nema na raspolaganju ništa konkretnije osim praznog obećanja. Vjeruje da će ti njegovo obećanje pružiti nadu dok ti se ne dogodi nešto lijepo ili se sama od sebe ne oporaviš.
- Samo da te se riješi - ovo se obično događa onima koji nešto mole ili zahtijevaju. Sugovornik je svjestan da ti ne može ili ne želi udovoljiti, ali ti to ne želi reći otvoreno. Riješit će te se tako da ti nešto obeća i onda ti nestane iz vida, nadajući se da ćeš zaboraviti.
- Pohlepa - netko želi izvući korist i obeća ti protuuslugu, uz uvjet koji je nepovoljan po tebe: prvo ti trebaš obaviti svoj dio nagodbe, a on će uzvratiti naknadno. Takvu prevaru smiješ dopustiti najviše jednom. Ako te netko nasamari krivnja je njegova, ako te nasamari opet, kriva si ti.
Osam znakova kako da ih otkriješ
Kad bi bar prepoznavanje praznih obećanja bilo jednostavno kao što nam daju naslutiti popularne televizijske serije koje se bave detektiranjem laži kao što su 'Laži mi' ili 'Mentalist'? U stvarnosti, moraš se osloniti na svoju intuiciju i na nekoliko znakova na koje ukazuju znanstvenici. Kod većine ljudi čin laganja izaziva stresnu reakciju, jer um mora pojačano raditi. Prema teoriji psihijatra Daniela Langlebena s Pensilvanijskog sveučilišta, lažljivac najprije mora zaobići istinu, potom smisliti obmanu i potom se nositi s osjećajem krivnje, tjeskobe i straha da će biti otkriven. Kad sljedeći puta posumnjaš u istinitost nečijih obećanja ili tvrdnji, obrati pažnju na sljedeće znakove:
- Oklijevanje u govoru - zastajkivanje, nakašljavanje i druge tehnike odugovlačenja signaliziraju da osoba uljepšava stvari. Ako ih se iznenadi, lažljivcima treba mnogo dulje da smisle odgovor.
- Predugo ili prekratko gledanje u oči - lažljivci obično izbjegavaju izravan kontakt očima, no ako te netremice gledaju to znači da se svojski trude prikriti laž. Besramni lažljivci nastoje prikriti laž pretjeran dugim pogledom.
- Promjene u treptanju - treptanje se usporava u trenutku kada se osoba odluči na laž i ostaje sporo tijekom samog čina laganja. Naglo se ubrzava nakon izrečene laži, ponekad i do osam puta.
- Dodirivanje nosa - istraživanja pokazuju da ljudi dok lažu često dodiruju vrh nosa, što je dobar pokazatelj da ne govore istinu. To se najvjerojatnije događa zbog naleta adrenalina, koji širi kapilare i izaziva svrbež.
- Lažan osmijeh - lažljivcima je vrlo teško iskreno se osmjehnuti dok lažu. Iskren osmijeh stvara bore u kutovima očiju i mijenja izraz cijelog lica, dok lažni zahvaća samo usta.
- Vrpoljenje - vrpolji li se osoba s kojom razgovaraš? To je obično dobar znak da netko ne govori istinu. Vrpoljenje je često kod djece koja nastoje uzmaknuti dok ih stariji ispituju.
- Pokreti nogama - kad lažu, ljudi često iskazuju nervozu i nemir pojačanim pokretima nogu.
- Neprirodan položaj tijela - u pokušaju da svojim gestama odaju bezbrižnost, lažljivci će često držati tijelo u neprirodno mirnom položaju.
Ako sugovornik vjeruje u ono što govori, pa bila to i laž, nema načina da ga razotkriješ. No, ako se ne radi o patološkom lašcu ili odličnom glumcu, vjerojatno ćeš uz ove savjete postati bolja u razotkrivanju onih koji te nastoje obmanuti.
Neverbalna komunikacija Tatjane Jurić
Voditeljica talk showa 'Dnevni boravak' koji se emitira na 24sata TV, Tatjana Jurić, ovih dana upisala je specijalizaciju komunikacijskog menadžmenta na kojem će nadopuniti svoje poznavanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih vještina, a o svojim dosadašnjim iskustvima vezanim uz govor tijela rekla je: "Kako se bavim javnim poslom, odnosno javni nastup mi je svakodnevica, odavno sam naučila koliko je neverbalna komunikacija važna. Na televizijskim govornim vježbama nemamo samo takve vježbe, vježbe govora, već i vježbe takozvanog bodyLNG., odnosno vježbe govora tijela. Neverbalnoj komunikaciji kao takvoj pažnju ne mogu pridavati u većoj mjeri, s obzirom na to da se većinom odvija na nesvjesnoj odnosno podsvjesnoj razini, ali s vremenom naučiš najosnovnije cake koje ti pomažu 'bolje komunicirati' - kao pošiljatelj, ali i primatelj poruke."
Iako je svjesna koliko se poruka odašilje neverbalnom komunikacijom, Tatjana Jurić u svakodnevnim situacijama ne nastoji kontrolirati svoj govor tijela: "Odrasla sam pred kamerama, osjećam se potpuno prirodno u 'javnim situacijama' i nemam potrebu 'kontrolirati' ono što su nam 'životne tj. društvene' didaskalije. Ako poznajemo osnove komunikologije, komunikacije i oblike komuniciranja općenito - lakše nam se snalaziti u okolini. I upravo zahvaljujući neverbalnoj komunikaciji i govoru tijela - ljude je zapravo lako pročitati!"
Prepoznaj znakove koji upućuju da u tvojoj vezi neke stvari nisu u najboljem redu.
Ako te zanima koje su najčešće dječje laži, pročitaj na Klokanici.