Već ranije razgovarali smo s Markom Capekom, mladićem koji godinama živi bez jednokratne plastike te izrađuje i vlastitu kozmetiku.
Sada, prije blagdana, zanimalo nas je što on kaže o svojim počecima, načinu života i koji su njegovi savjeti kako bi i naši čitatelji mogli u što održivijem ruhu doživjeti ovaj Božić.
Već više od deset godina Marko Capek živi u harmoniji s prirodom. "U svojem profesionalnom životu stekao sam iskustva kroz desetogodišnji rad za UNDP (United Nations Development Programme) na projektima vezanima za energetsku efikasnost i pravilno gospodarenje energijom u Hrvatskoj, ali i u regiji prema centralnoj Aziji do Tajikistana i Kirgiske Republike", započeo je i nastavio kako zadnjih 5 godina djeluje kroz udrugu TERRA HUB te inicijativu ODRŽIVI ŽIVOT, a kroz iste promovira način života bez plastike, s malo otpada i u harmoniji sa svim živim što nas okružuje.
"Ideja je nastala nakon 15 godina rada u području zaštite okoliša, a s ciljem širenja priče široj javnosti, stvaranja zajednice koja tako može učiti, rasti, razmjenjivati iskustva i djelovati. Ovo je period u kojem se čovječanstvo treba integrirati kao vrsta na planetu, te prilika za veliko prosvjetljenje svih nas. No, za to je potreban pomak u svima nama. Naš je izbor. Održivi život je tu da pomogne onima koji žele dalje", zaključio je naš sugovornik, a mi smo nastavili s pitanjima na koja nam je on rado odgovorio i poslao svoje fotografije.
MZ: Koji su vaši savjeti za ljude kako da proslave Božić i blagdane u održivom ruhu?
Probaj osjetiti pravu svrhu Božića. Probaj u sebi naći zrno namjere da u svojem životu promijeniš neke stvari, neke obrasce ponašanja koji su možda ekološki neprihvatljivi, kao kupnja plastike, plastičnih igračaka, plišanih figura koja su isto plastika, probaj reći ne malom demonu konzumerizma koji je preuzeo cijeli svijet u ovo doba godine. Božić je festival života i rođenja, buđenja novih obrazaca i mali pomak svih nas. Pokloni za Božić iskustva, sebe, ekološki prihvatljive proizvode od drva ili zdravijih materijala, izradi nešto sam. Neka ti Božić bude kreacija, a ne samo trčanje za poklonima. Neka ti za Božić poklon bude osmijeh, veselje, pomoć, suosjećanje i ljubav. Za Božić djeci pokloni svoje vrijeme i sebe, a ne tablet i smartphone.
MZ: Kada govorimo o održivom Božiću govorimo i o božićnim drvcima. Što nedostaje borovima koji su nastali iz uzgoja?
Nedostaje im odrastanje. Biljke su živa bića, naša braća i sestre i kao takvi imaju pravo postojanja kao i mi. No, ljudi su kroz zadnjih nekoliko stotina godina izgradili sustav pravila po kojima je život podređen nama. To se događa samo u našoj zajednici. Jedan Inuit i jedan Indijanac u Amazoni nikad ne bi posjekao stablo zbog ukrasa. Prava iskonska tradicija Božića uključivala je unošenje jedne grane zimzelenog drvca ili kićenje živoga drvca u svojem dvorištu. No, mi ih danas siječemo radi ukrasa. Posječena drvca nisu ekološki problem, sade se isključivo radi toga, no problemi su u razvoju naše svijesti i zato što ne vidimo dalje od svoje vlastite koristi i iluzije užitka koji smo krivo interpretirali. Živi bor puno više daje kad je živ. Kakav festival života predstavlja Božić s mrtvim borom kraj kamina? Kad čovjek ponovno osjeti život u boru, u cvijetu, u drugim bićima, u cijelom sustavu koji nazivamo život, u tom trenu više neće biti potrebe pričati o ekološkim problemima i kako ih spriječiti.
MZ: Koji su sve načini kako ljudi mogu zamijeniti žive borove?
Već 15 godina sadim bor nakon Božića ili kitim svoju biljku benjamin koji imam. Živi borove koje sam posadio primili su se i neki su već visoki nekoliko metara. Bitno je samo da ljudi kupe bor i prije unošenja ga aklimatiziraju na unutarnju temperaturu tako da ga drže vani, pa u hodniku pa u sobi. Iznosi ga na isti način, postepeno. Potrebna mu je aklimatizacija od nekoliko dana. Nakon Božića, prije smrzotina i snijega, sadi ga odmah na njegovu permanentnu poziciju. Cijena živoga i mrtvoga bora je gotovo jednaka. Postoje izvori živih borova koji su izvađeni s ljubavi i dovoljno korijenja. Oprez kod uličnih prodavača koji ih čupaju na dizalicu pa se tom prilikom ošteti korijen. Vrtni centri moraju imati dobre sadnice s dovoljno korijenja.
MZ: Jedan od izvrsnih poklona za Božić jest i odlazak na radionicu. Postoji li neka koju preporučujete ili da u njoj sudjelujete, a da je vezana uz zero waste način života ili održiv život?
Periodično održavamo radionicu prirodnih sapuna i sredstva za pranje suđa ili radionicu na temu “kako kroz dan bez plastike”, “kako živjeti zero waste”, kroz projekte kroz udrugu TERRA HUB, inicijativu Održivi Život ili inicijativu Zero Waste Croatia koju vodi Anamarija Prgomet.
MZ: Koje su vaše ideje za održive božićne poklone kako bismo olakšali našim čitateljima dilemu biranja?
Za početak pokloni sebe i svoje vrijeme. Od materijalnih stvari poklanjaj ekološki prihvatljive i biorazgradive proizvode. Igračke možeš kupiti i od drva, stvari možeš izraditi sam, kozmetika također postoji u biorazgradivoj formi. Budi skroman i podjeli onima koji nemaju.
MZ: Saznali smo da vi ponekad izrađujete svoje poklone, a među njima su i sapuni s narančom. Što se sve koristi za vrijeme njihove izrade? Mogu li ih ljudi sami doma napraviti?
Sapun kao i sva druga kozmetika se može izraditi samostalno u svojem domu. Treba ti jedan sat da uradiš sapun za tijelo i lice za cijelu godinu. Cijena je prava sitnica. Sapun radimo od maslinovog i kokosovog ulja, sapun za kosu od bademovog, avokado, ricinusovog, kokosovog, maslinovog ulja te shea maslaca. U cijelom procesu koristimo lužinu (mješavinu natrijevog hidroksida i prokuhane vode), a koja se prije tradicionalno radila iz kišnice i pepela. Recepti će s vremenom biti prikazani na stranici www.odrzivizivot.net kao i drugi kozmetički preparati.
Ako želiš doma miješati sapun, predlažemo da prvo pogledaš neki video na internetu koji prolazi metodu “cold process soap making” ili se javi na naše radionice.
MZ: Što još izrađujete?
Uz sapune izrađujem sapun za pranje suđa, dezodorans, pastu za zube, kreme i macerate, mješavine ulja, kremu za sunčanje, massage barove, barove za sunce, mast za usne, osvježivače zraka, u biti sve što nam treba. Sve se svodi na zagrijavanje i miješanje ulja i masti u dvije posude, a recepte ćemo dijeliti periodično na našoj stranici inicijative Održivi Život. Koristimo samo 100% prirodne sastojke. Inicijativa nema funkciju prodaje i zarade, nego podjele iskustva, informacija i znanja.
MZ: Za kraj, reci nam neku misao vodilju za potaknuti ljude na održivi život.
“In Lak'ech Ala K'in”. Ovo je prekrasna majanska rečenica koja kaže “Ja sam isto ono što i ti.” ili na drugi način “Život koji teće u meni je isto i život koji teće u tebi.”
Mi smo svi u različitim fizičkim oblicima, ali smo dio jedne kreacije. Budi dio te kreacije, infiltriraj se, osjeti život u sebi i pomozi drugima, uključujući životinjama i biljkama da u svojem životu mogu uživati i cvasti. Budi onaj koji čuva, ne onaj koji uništava. Živi sebe, ne ono što nameće zajednica, školstvo, religija, i još najgore TV. Vodi se intuicijom, koristi mozak u djelu dana samo kad je potrebno. Diši svjesno, budi u trenutku i hodaj s osmjehom.
