Priču o Orašaru mnoge su generacije upoznale kroz jednu od najomiljenijih baletnih priča Petra Iljiča Čajkovskog, ujedno i priča koja nosi važnu poruku o svijetu maštanja i snova na putu do odrastanja.
Priča o Orašaru
Balet "Orašar" ili "Ščelkunčik", kako ga još nazivaju, ubraja se među najpoznatije baletne izvedbe na svijetu, a svoju tematiku temelji na bajci "Orašar i kralj miševa" Ernsta Hoffmanna. Praizvedba bajkovitog baleta Orašar održana je u Sankt Peterburgu 18. prosinca davne 1892. godine, a naručitelj baleta bio je ravnatelj Carskih kazališta Ivan Aleksandrovič Vsevoložski. Zanimljivo je kako su u prvoj izvedbi "Orašara" Klaru i princa igrala djeca, a tek u kasnijim profesionalnim produkcijama uloge su se počele dodjeljivati odraslim plesačima.
Originalno trajanje baleta Orašar iznosi 85 minuta, a sastavljen je od dva čina. Balet odiše čarobnim svijetom mašte prikazujući najtopliju božićnu priču o djevojčici i čarobnjaku te igračkama koje po noći ožive.
Radnja priče događa se na Badnju noć, kada djevojčica Klara ispod bora pronalazi pomalo neobičan dar - drvenog Orašara koji oživljava u njenom snu. No, sama čarolija krije se u tome što se u tijelu Orašara nalazi začarani dječak. Točno u ponoć budi se magija te miševi narastu i krenu u napad. Porazivši kralja miševa sa sedam glava koji je stajao na putu pravoj ljubavi i obranivši Klaru, čarolija se prekida, a drveni vojnik pretvara se u pravog mladića.
U drugom činu oživljava se preobrazba Orašara u prekrasnog princa koji Klaru odvodi kroz mladu mjesečinu i sitne pahulje u svijet Vile Šećera, gdje caruju mirisi i okusi slatke čokolade iz Španjolske, crne kave Bliskog istoka, raznobojne lizalice iz Rusije te raskošan čaj iz Kine. Najljepši je dio koji završava muzikalnim valcerom, a Klara se polako budi i shvaća kako je sve to bio predivan blagdanski san.
Glavni ženski lik u "Orašaru" imao je razna imena. Od Marichen, Marie, Maša pa sve do Klara. U početku je imala njemačko ime sukladno njezinu literarnom podrijetlu, a u Rusiji je pak zvana Maša.
Najgledanija baletna izvedba na svijetu u vrijeme božićnih blagdana zamišljena je kao bajka s blistavom scenografijom i profinjenim kostima, čak 150 različitih kostima koristi se u klasičnom uprizorenju "Orašara", a drveni vojnici - Orašari, sele se iz kazališta i postaju dio stalne postave božićnih ukrasa u mnogim domovima.
Od igračke vojnika sve do simbola Božića
Ovaj drveni lutak nastao je u 17. st u Njemačkoj, gdje je prvotno služio kao drobilica za orahe. Izvorno je povezan s njemačkom božićnom tradicijom, simbolizirajući sreću koja tjera zle duhove te štiti obitelj, zbog čega se figura Orašara često darovala djeci za Božić. Stoga su svi Orašari proizvedeni prije prve polovice 20. stoljeća bili funkcionalni, a tek u današnje vrijeme zauzimaju svoje mjesto tik uz Djeda Božićnjaka, anđela i snjegovića te mnoštvo blagdanskih figurica.
Dakle, prema njemačkoj predivnoj priči za djecu, Orašar i kralj miševa, nastala je omiljena ruska baletna predstava koja je postala nezaobilazan dio programa svakog Božića.
A u skladu s toplom božićnom tradicijom i čarobnom pričom koja je okružuje, ne čudi nas što nije trebalo dugo da Orašar postane balet koji je u božićno vrijeme obavezan kao i kuglice na boru.
