Oduvijek je bilo važno znati uzgojiti i sačuvati prirodno sjeme jer se samo na takav način može nastaviti uzgoj zdravih i hranjivih plodova. Organsko sjeme dobiveno je iz biljaka koje su uzgojene bez upotrebe herbicida, pesticida i ostalih kemikalija (konvencionalno sjemenje ''zaštićeno'' različitim otrovima obojano je u crveno ili zeleno). Nažalost različiti hibridi su polako istisnuli stare sorte rajčica, mrkve, salate, graha, jabuka te ostalog voća i povrća. Prirodno sjeme se može čuvati za daljnji uzgoj narednih godina dok to kod konvencionalnog nije slučaj
Zašto je prirodno, domaće sjeme važno za održivi razvoj?
Konvencionalno sjeme zahtijeva korištenje kemikalija pri uzgoju, kako bi se omogućio kvalitetan i visok prinos. Uz takav uzgoj se onečišćuje okoliš, ali i uništava kvaliteta tla. S druge strane, nedovoljno je istraživanja provedeno s ciljem dokazivanja imaju li plodovi nastali sadnjom konvencionalnog sjemena jednake hranjive vrijednosti kao i plodovi iz organskog uzgoja.
Domaće sorte voća i povrća su ukusnije
Sve veći udio stanovništva koristi dodatke prehrani jer je današnja hrana siromašnija vitaminima i mineralima. Moramo napomenuti kako su autohtone vrste sjemena zasigurno evolucijski prilagođene lokalnim uvjetima, bez obzira je li riječ o vrsti tla, klimi ili načinu uzgoja. Sami smo se uvjerili kako je rajčica kao plod domaćeg sjemena puno ukusnija nego rajčica uzgojena od konvencionalnog i GMO sjemena. Za prirodno sjeme, osim kemikalija, nisu potrebna ni umjetna gnojiva koja ujedno povećavaju cijenu uzgoja, a samim time i tržišnu cijenu prehrambenog proizvoda.
Pokušava li se povećati prodaja genetski modificiranog sjemenja?
Najveću opasnost za održivi razvoj pak predstavlja genetski modificirana hrana, a čija pojava će u državama EU možda postati uobičajna. Naime, već smo pisali o Sporazumu o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (TTIP), koji dogovaraju SAD i EU s ciljem jačanja trgovine te ujedno slabljenje postojećih propisa o zaštiti potrošača u članicama Europske unije. Strahuje se kako će ovaj sporazum povećati proizvodnju i prodaju genetski modificiranog sjemenja.
''Sustavni'' herbicid suzbija rast svog bilja osim onog genetski modificiranog
Primjerice, genskom modifikacijom stvorena je soja otporna na glifosat, najprodavaniji svjetski ''sustavni'' herbicid za suzbijanje rasta svega bilja na poljima, osim genetski modificiranog. ''Sustavni'' se naziva jer prolazi kroz cijelu biljku do njezinih listova, stabljike ili plodova. Ne može se odstraniti ni pranjem ni kuhanjem. U hrani za ljude i životinje ostaje prisutan godinama, čak i kad se zamrzava ili suši, navodi se u brošuri Hrana i ekologija, Anamarije Helene Milardović. Patentirao ga je Monsanto, najveći svjetski proizvođač sjemena, koji proizvodi više od pola svjetskog glifosata pod nazivom Roundup. Profit multinacionalnih kompanija poput Monsanta i DuPonta temelji se ne samo na proizvodnji i prodaji sjemena nego već i prodaji herbicida bez kojih poljoprivrednici, voćari i povrtlari ni ne mogu uzgajati njihovo sjeme.
Saznaj kako uzgojiti voće bez pesticida!
