Kako starite, postupno gubite mišićnu masu i dobivate visceralnu tjelesnu masnoću koja se nalazi duboko u tijelu i okružuje srce, bubrege i druge organe. Znanstvenici sada kažu da omjer visceralne masnoće i mišića može pokazati i nešto o zdravlju mozga.

Ljudi s većom mišićnom masom i nižim omjerom visceralne masti i mišića obično imaju mlađi mozak, prema istraživanju koje je predstavljeno na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike.

"Znamo da se dob osobe, u smislu njenog izgleda, možda ne podudara s njenom kronološkom dobi", rekao je glavni autor studije dr. Cyrus Raji za NBC News. "Ispostavilo se da se ni starost organa možda ne podudara s kronološkom dobi."

Jedan od razloga zašto su ovi nalazi toliko važni jest taj što je kronološka dob - a time i starenje mozga - glavni faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, rekao je Raji, izvanredni profesor radiologije i neurologije na Mallinckrodt institutu za radiologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington. "Rizik od bolesti prelazi preko organskih sustava. Bolest ne poštuje samo anatomske granice jednog organskog sustava", dodao je.

Prethodna istraživanja, uključujući i Rajijevo, proučavala su odnos između visceralne masnoće i zdravstvenih ishoda poput gubitka volumena mozga, kognitivnog oštećenja i strukturnih promjena u mozgu.

U studiji je sudjelovalo 1164 zdravih osoba čija je prosječna kronološka dob bila 55,17 godina. Oko 52 % bile su žene, a 39 % nisu bile bjelkinje. Svi su išli na magnetsku rezonancu cijelog tijela kojom su pregledani mozak, masno i mišićno tkivo.

Kako bi odredili starost mozga sudionika, Raji i njegovi kolege koristili su algoritam koji je obučen na MRI snimkama 5500 zdravih odraslih osoba u dobi od 18 do 89 godina. Prosječna dob mozga sudionika studije bila je 56,04 godine - više od njihove prosječne kronološke dobi. Prosječna razlika u dobi mozga bila je 0,69 godina, što znači da su mozgovi sudionika izgledali nešto stariji nego što bi trebali. Međutim, ova metrika nije bila statistički značajna.

Kao što veća mišićna masa i niži omjer visceralne masti i mišića odgovaraju mlađoj dobi mozga, niža mišićna masa i viši omjer visceralne masti i mišića odgovaraju starijoj dobi mozga. Ova veza između tjelesne masnoće i starosti mozga vrijedila je samo za visceralnu masnoću, koja je poznata i kao skrivena masnoća, aktivna masnoća ili duboka masnoća na trbuhu. Potkožna masnoća, sloj masnoće odmah ispod površine kože, nije bila povezana sa starošću mozga.

"Visceralna masnoća povezana je s većom stopom dijabetesa, inzulinske rezistencije, predijabetesa i visokog kolesterola", rekao je Raji. "To dovodi do jačeg upalnog stanja u tijelu, koje s vremenom utječe na mozak. To je glavni mehanizam kojim vjerujemo da pretilost može utjecati na rizik od Alzheimerove bolesti."

Trener slavnih savjetuje Tri savjeta kako spriječiti propadanje mišića koje dolazi s godinama

BMI ne otkriva puno o sastavu tijela

S kliničkog gledišta, rezultati studije su u skladu s očekivanjima, rekao je dr. Zhenqi Liu, profesor dijabetesa na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Virginiji. "Kad su ljudi vrlo mladi i zdravi, obično imaju više mišićne mase i njihov će mozak biti mlađi", dodao je Liu, koji nije bio uključen u istraživanje.

S druge strane, starije odrasle osobe, posebno one koje žive s kroničnim bolestima poput dijabetesa ili pretilosti, obično imaju manju mišićnu masu, napomenuo je Liu. "Ne bih se iznenadio da im se smanji volumen mozga."

Unatoč tome, studija potvrđuje da je zdravlje mišića ključno za cjelokupno zdravlje, rekao je Liu.

Ograničenja indeksa tjelesne mase, ili BMI-a, kao mjere zdravlja također su vidljiva u ovom istraživanju, rekao je Liu. BMI je standardizirana, gotovo 200 godina stara metrika tjelesne masti koja se izračunava pomoću visine i težine. No, posljednjih je godina izgubila na popularnosti, zato što ne uzima u obzir kako je masnoća - bilo visceralna ili potkožna - raspoređena po tijelu.

BMI od 30 ili više spada u kategoriju pretilosti, a ovo istraživanje pokazuje kako nizak BMI može prikriti loše zdravlje mozga.

"Ako imate više visceralne masti i manje mišića, možete imati mozak koji izgleda starije", rekao je Raji. "To ima smisla s obzirom na to da je Alzheimerova bolest veliki faktor rizika - bez obzira na to što bi BMI pokazao."

Liu preferira dva druga pristupa procjeni sastava tijela. Prvi je opseg struka. Mjere veće od 88,9 cm za žene ili 101,6 cm za muškarce povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, prema Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv. Druga metrika je omjer struka i bokova, koji uključuje dijeljenje opsega struka s opsegom bokova. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovaj omjer ne bi trebao prelaziti 0,85 za žene ili 0,9 za muškarce.

Ipak, ne možete točno izmjeriti vlastitu visceralnu masnoću osim ako vas liječnik ne uputi na magnetsku rezonancu, kojom se može procijeniti količina masti ispod kože i oko organa. Dobra vijest je da postoje koraci koje možete poduzeti za povećanje mišićne mase i smanjenje visceralne masnoće.

formula za izračun Zašto bi omjer struka i bokova mogao biti bolji pokazatelj zdravlja od indeksa tjelesne mase?

Kako izgraditi mišiće i sagorjeti visceralnu masnoću

Siddhartha Angadi, Liuov kolega i izvanredni profesor kineziologije na Školi za obrazovanje i ljudski razvoj Sveučilišta Virginije preporučio je pridržavanje smjernica o tjelesnoj aktivnosti. Zdrave odrasle osobe u dobi od 65 godina i mlađe trebale bi barem dva puta tjedno raditi na jačanju svih glavnih mišićnih skupina.

"Napravite 10 do 15 različitih vježbi u do tri serije, a u svakoj seriji osam do 12 ponavljanja", rekao je Angadi.

Aerobna tjelovježba je posebno učinkovita u ciljanju visceralne masnoće, dodao je Angadi. Smjernice predlažu 150 minuta umjereno intenzivne aerobne aktivnosti svaki tjedan. "Ništa ne može preokrenuti starenje mozga. Možete samo usporiti brzinu", naglasio je.

Glenn Gaesser, profesor fiziologije vježbanja na Fakultetu zdravstvenih rješenja Sveučilišta Arizona State, rekao je da mali koraci mogu pomoći u izgradnji mišića i sagorijevanju visceralne masti. "Mnogi ljudi misle da je potrebno puno truda da bi se postigla neka vrsta zdravstvene koristi od vježbanja, a to nije nužno istina." Na primjer, ako radite 150 minuta umjereno intenzivne aerobne aktivnosti tjedno, vaše će tijelo imati najviše koristi u tih prvih 30 minuta, rekao je Gaesser. "Isto je i s treningom otpora. Mnogi ljudi se možda ne žele učlaniti u teretanu, možda ne žele dizati utege, ali trening otpora možete raditi čak i s težinom vlastitog tijela."

Iako veća mišićna masa i niži omjer visceralne masti i mišića ne jamče bolje zdravlje mozga, u istraživanju se naglašava odnos između mozga i mišićno-koštanog sustava, rekao je Gaesser. Kada vježbate, vaši mišići oslobađaju kemijske signale za koje se smatra da pozitivno utječu na mozak i druga tkiva. "Zato osobe koje redovito vježbaju imaju tendenciju smanjenja rizika od kognitivnog pada, demencije, Alzheimerove bolesti i slično. Ako želite zdrav mozak, morate imati zdrave mišiće", dodao je.

mag. nutricionizma i fitnes trenerica otkriva Prehrana i trening za povećanje mišićne mase i smanjenje potkožnog masnog tkiva