Redovita tjelovježba može učiniti vaš mozak biološki mlađim, pokazuje novo istraživanje
Briga o zdravlju mozga proces je koji traje godinama, a nova saznanja iz AdventHealth Research Institutea donose ohrabrujuće rezultate. Znanstvenici su otkrili da dosljedna aerobna fizička aktivnost može pomoći mozgu da ostane biološki mlađi. Takav učinak može značiti bistrije razmišljanje, bolju memoriju i općenito bolje mentalno zdravlje.
Prema rezultatima istraživanja, odrasle osobe koje su tijekom cijele godine redovito provodile aerobne treninge imale su mozgove koji su izgledali gotovo godinu dana mlađe u odnosu na sudionike koji nisu mijenjali razinu svoje tjelesne aktivnosti.
Kako se mjerila starost mozga?
Studija, objavljena u časopisu Journal of Sport and Health Science, istraživala je može li redovita aerobna tjelovježba usporiti ili čak preokrenuti ono što znanstvenici nazivaju “starost mozga”. Ta se starost procjenjuje magnetskom rezonancijom (MR) i pokazuje koliko mozak izgleda staro u odnosu na stvarnu dob osobe. Što je razlika između predviđene starosti mozga i stvarne dobi (brain-PAD) veća, to mozak izgleda biološki starije. Prethodna istraživanja povezala su ovu mjeru sa slabijim fizičkim i kognitivnim performansama i većim rizikom od smrti, piše Science Daily.
"Otkrili smo da jednostavan program vježbanja, u skladu sa smjernicama, može učiniti da mozak izgleda mjerljivo mlađe već nakon 12 mjeseci", rekla je dr. Lu Wan, glavna autorica i znanstvenica u AdventHealth Research Instituteu. " Mnogi se pitaju kako sačuvati zdravlje mozga dok stare. Ovakva istraživanja pružaju nadu jer se temelje na navikama koje možemo prakticirati svaki dan. Iako su promjene bile skromne, i najmanje pomlađivanje mozga može imati značajnu ulogu tijekom godina."
Kako je izgledalo jednogodišnje istraživanje?
U kliničkom ispitivanju sudjelovalo je 130 zdravih odraslih osoba u dobi od 26 do 58 godina. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine: skupinu koja je provodila umjerenu do snažnu aerobnu aktivnost te kontrolnu skupinu koja je nastavila sa svojim uobičajenim načinom života.
Sudionici u skupini za vježbanje imali su dva nadzirana 60‑minutna treninga tjedno u laboratoriju, a dodatne aktivnosti odrađivali su kod kuće kako bi ukupno dosegnuli otprilike 150 minuta aerobnog vježbanja tjedno, što odgovara smjernicama American College of Sports Medicine.
Znanstvenici su pomoću magnetske rezonance mjerili strukturu mozga, a kardiovaskularnu kondiciju procjenjivali su putem maksimalnog primitka kisika (VO2peak) na početku i na kraju istraživanja.
Što su pokazali rezultati istraživanja?
Nakon godinu dana između skupina su se vidjele jasne razlike. Osobe koje su redovito vježbale imale su vidljivo smanjenje starosti mozga, dok je u kontrolnoj skupini starost mozga blago porasla.
Sudionici u skupini za vježbanje imali su smanjenje brain-PAD-a za oko 0,6 godina, što znači da su njihovi mozgovi izgledali mlađe. U kontrolnoj skupini zabilježen je porast starosti mozga od oko 0,35 godina, ali bez statističke značajnosti. Razlika između skupina bila je skoro cijela godina u korist vježbača.
"Iako je razlika manja od jedne godine, ranija istraživanja pokazuju da i mali porast biološke starosti mozga može imati velik utjecaj na zdravlje u kasnijoj životnoj dobi", rekao je dr. Kirk I. Erickson, suautor studije te neuroznanstvenik i direktor u AdventHealth Research Instituteu i na Sveučilištu u Pittsburghu. "Kada gledamo dugoročno, svako pomlađivanje mozga u srednjoj dobi može imati značajan utjecaj kasnije u životu."
Zašto tjelovježba utječe na biološku starost mozga?
Kako bi bolje razumjeli zašto je vježbanje utjecalo na starost mozga, istraživači su analizirali moguće mehanizme. Razmatrali su razinu tjelesne kondicije, sastav tijela, krvni tlak te razine BDNF-a (brain-derived neurotrophic factor), proteina koji podupire plastičnost mozga.
Iako su se razine tjelesne kondicije kod vježbača značajno poboljšale, niti jedan od tih faktora nije statistički objasnio smanjenje brain-PAD-a.
"To nas je iznenadilo", rekla je Wan. "Očekivali smo da će poboljšanja u kondiciji ili krvnom tlaku objasniti učinak, ali nisu. Moguće je da tjelovježba djeluje putem mehanizama koje još nismo uspjeli identificirati — poput suptilnih promjena u strukturi mozga, upala, vaskularnog zdravlja ili drugih molekularnih procesa."
Zašto je važno djelovati već u srednjoj dobi?
Mnoge studije o vezi između tjelovježbe i zdravlja mozga usmjerene su na starije osobe, kada su promjene već jasno prisutne. Ovo istraživanje usredotočilo se na ranu i srednju odraslu dob, kada su promjene u mozgu suptilnije, ali dugoročni učinak prevencije može biti veći.
"Intervencija u 30-ima, 40-ima i 50-ima daje nam prednost", rekao je Erickson. "Ako možemo usporiti starenje mozga prije nego što se pojave ozbiljni problemi, možda možemo odgoditi ili smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije."
Što ovi rezultati znače za budućnost?
Autori upozoravaju da je u istraživanju sudjelovala skupina zdravih i relativno dobro obrazovanih volontera te da su promjene u biološkoj starosti mozga bile umjerene. Ističu da su potrebna veća istraživanja i dulja razdoblja praćenja kako bi se utvrdilo vodi li smanjenje razlike između biološke i kronološke starosti mozga do manjeg rizika od moždanog udara, demencije ili drugih bolesti povezanih s mozgom.
"Ljudi često pitaju: 'Mogu li već sada nešto učiniti da zaštitim svoj mozak u budućnosti?'", rekao je Erickson. "Naši rezultati podupiru ideju da praćenje trenutnih smjernica za tjelesnu aktivnost — 150 minuta umjerene do snažne aerobne aktivnosti tjedno — može pomoći da mozak ostane biološki mlađi, čak i u srednjoj dobi."