“Ako želiš smršaviti trebaš sagorijevati više kalorija nego što pojedeš...”

“Kalorija iz riže je ista kao kalorija iz mesa ili pak kao kalorija iz maslaca...”

“Jedite manje, vježbajte više...”

Zvuči li ti to poznato? Koncept je jako privlačan u svojoj jednostavnosti: “promjena na tjelesnoj masi je rezultat unesenih kalorija minus potrošene kalorije". No mnoga istraživanja su pokazala da stvari baš i ne funkcioniraju tako jednostavno. 

Izračunaj svoj indeks tjelesne mase!

U nastavku ćemo proći znanstvene studije kroz povijest na tu temu, ali prvo kratko objašnjenje riječi “makronutrijent”. Makronutrijenti su ugljikohidrati, masti i proteini. Oni su izvori energije i svaki od njih ima određenu ulogu i utjecaj na organizam. 

Pregled istraživanja o kalorijama i makronutrijentima

Priču započinjemo davne 1932. s istraživanje pod nazivom „The treatment od obesity: A comparison of the effects of diet and of thyroid extract". Autori istraživanja su odlučili držati kalorijski unos konstantnim, a udio ugljikohidrata, proteina i masti je bio varijabilan. Rezultati su pokazali da su gubitak tjelesne mase i unos ugljikohidrata obrnuto proporcionalni, tj. zabilježeni su najveći gubici tjelesne mase kad je unos ugljikohidrata bio najniži.

Iduća je studija iz 1956., pod nazivom "Calorie intake in relation to body.weight changes in the obese". U sklopu te studije je provedeno nekoliko eksperimenata. U jednom su eksperimentu podijelili sudionike u tri grupe. Sve tri grupe su dobivale 1000 kcal dnevno, s tim da je kod jedne grupe 90 posto kalorija dolazilo iz ugljikohidrata, kod druge 90 posto kalorija iz proteina, a kod treće 90 posto kalorija iz masti. Proteinska grupa je izgubila tjelesnu masu, a grupa s mastima je izgubila još više tjelesne mase. Ugljikohidratna grupa ne samo da nije ostvarila veliki gubitak na tjelesnoj masi, već je preko 50 posto grupe čak dobilo na masi.

Kao konačni eksperiment odlučili su povećati kalorijski unos s time da promjene odnose makronutrijenata. Pokazali su da su pacijenti mogli dobivati ili barem zadržati tjelesnu masu na prehrani od 2000 kcal uobičajenih proporcija (to znači najviše ugljikohidrata). Zatim su te iste pacijente stavili na prehranu bogatu mastima i proteinima koja je sadržavala 2600 kcal dnevno, a pacijenti su izgubili na tjelesnoj masi.

Saznaj koje sve namirnice, osim mesa, imaju visoki udio proteina!

Slične rezultate daju i studije iz ovog stoljeća pa je tako jedna iz 2004. godine, pod nazivom “Comparison of energy-restricted very low-carbohydrate and low-fat diets on weight loss and body composition in overweight men and women” pokazala istu stvar. Ljudi su gubili više kilograma na prehrani bogatoj mastima koja je imala više kalorija, nego na prehrani bogatoj ugljikohidratima koja je imala manje kalorija.

Smanji unos ugljikohidrata, a ne nužno kalorija

Ako je tvoj cilj gubitak tjelesne mase ili jednostavno kontrola tjelesne težine, jedi manje ugljikohidrata i nemoj se odricati masti. Kalorija iz ugljikohidrata nema isti učinak na promjenu tjelesne mase kao kalorija iz proteina te isto vrijedi za kaloriju iz masti. Ona klasična jednadžba “unesene kalorije minus potrošene kalorije” je u najbolju ruku nepotpuna, a nakon ovakvih rezultata možemo reći da ne može biti jedina jednadžba za gubitak kilograma. 

Više o navedenim zaključcima možeš pročitati na internetskoj stranici Američkog časopisa za klinički nutricionizam, a Donatove objave možeš pratiti na njegovoj Facebook stranici.