Neki ljudi preskaču obroke jer nemaju vremena, dok drugi to čine namjerno – nadajući se da će smršavjeti ili poboljšati zdravlje, primjerice regulacijom šećera u krvi. Ali kako preskakanje obroka zapravo utječe na razinu šećera u krvi? Je li korisno ili štetno?

U nastavku saznajte kako hrana utječe na šećer u krvi, što se događa kad preskočite obrok ili postite – ili jednostavno skočite na zaključak pri dnu teksta.

Sve što trebate znati o šećeru u krvi

Kad jedemo, tijelo razgrađuje makronutrijente na manje, probavljive dijelove. Ugljikohidrati, koji najviše utječu na šećer u krvi, razgrađuju se na šećere – prvenstveno glukozu – koja se apsorbira u krvotok. Time se povećava razina šećera u krvi. Taj porast potiče gušteraču da izluči inzulin – hormon koji regulira šećer u krvi tako što glukozu prenosi u stanice, gdje se koristi kao energija ili pohranjuje za kasnije.

Kad glukoza uđe u stanice, razina šećera u krvi se smanjuje, pa se luči manje inzulina. Ako šećer u krvi padne prenisko, gušterača izlučuje drugi hormon – glukagon – koji signalizira jetri da otpusti pohranjenu glukozu u krvotok, čime se razina šećera ponovno povećava.

Na šećer u krvi utječu brojni faktori: prehrana, tjelesna aktivnost, bolesti i lijekovi. Njegove oscilacije mogu utjecati na energiju, raspoloženje i žudnju za hranom, a dugoročno povećavaju rizik od stanja poput dijabetesa tipa 2. Zato je održavanje stabilne razine šećera u krvi iznimno važno.

Za dan pun energije Kako treba izgledati savršeno uravnotežen doručak?

Što se događa kad preskočite obrok

Preskakanje doručka može otežati regulaciju šećera u krvi tijekom dana. Primjerice, istraživanje iz 2019. provedeno na zdravim mladim muškarcima pokazalo je da preskakanje doručka uzrokuje znatno višu razinu šećera u krvi nakon ručka, u usporedbi s danima kad su doručkovali.

Preskakanje doručka može narušiti metabolizam glukoze i uzrokovati nepravilne oscilacije šećera u krvi, a povezano je i s povećanim rizikom od predijabetesa i dijabetesa tipa 2.

Studija iz 2020. također je pokazala da preskakanje doručka pogoršava kontrolu šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Preskakanje ručka ili večere također utječe na razinu šećera, ali ne toliko značajno kao doručak.

Preskakanje obroka vs. namjerni post

Namjerni post tj. povremeni post razlikuje se od povremenog preskakanja obroka jer se radi o strukturiranom režimu u kojem se određeno vrijeme ne unosi hrana. Kad se provodi pravilno, povremeni post može poboljšati regulaciju šećera u krvi. Neka istraživanja sugeriraju da usklađivanje vremena obroka s prirodnim cirkadijskim ritmom tijela može pomoći u regulaciji šećera.

Primjerice, režim ranog vremenski ograničenog hranjenja (TRF) – u kojem se jede unutar određenog vremenskog okvira, a ostatak dana posti – može imati pozitivan učinak.

Iako neka istraživanja pokazuju da su režimi posta učinkovitiji od standardnih dijeta u snižavanju šećera u krvi, druga pak tvrde da su klasične dijete jednako učinkovite. Potrebno je još istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako različiti oblici posta utječu na razinu šećera i glikemijsku kontrolu, piše Health.

Stručnjaci otkrivaju istinu Najgori nutricionistički savjeti s društvenih mreža koje ne treba slušati

Što učiniti umjesto preskakanja obroka

Ako ste zabrinuti zbog regulacije šećera u krvi, najbolje je konzultirati se s liječnikom i razviti plan prehrane prilagođen vašem zdravstvenom stanju.

Iako povremeno preskakanje obroka neće drastično utjecati na šećer, dosljedan raspored prehrane je poželjan – osobito ako imate dijabetes.

Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći:

• Započnite dan doručkom bogatim proteinima i vlaknima – takav obrok pomaže u održavanju stabilne razine šećera.
• Ugljikohidrate kombinirajte s proteinima i vlaknima – oni usporavaju probavu i pomažu u ravnoteži šećera tijekom dana.
• Održavajte dosljedan dnevni obrazac prehrane – neka istraživanja sugeriraju da je vremenski okvir unosa hrane kraći od 12 sati dnevno optimalan za zdravlje.
• Izbjegavajte kasnovečernje obroke – kasno jedenje povezano je s lošijom regulacijom šećera i većim rizikom od zdravstvenih problema poput dijabetesa.
• Ako razmišljate o povremenom postu radi poboljšanja razine šećera u krvi, svakako se posavjetujte s liječnikom.

Pridržavajte se uputa Zašto se neki lijekovi moraju uzmati uz obrok, a drugi ne?

Kada biti na oprezu

Problemi s regulacijom šećera mogu dovesti do hipoglikemije (niskog šećera) i hiperglikemije (visokog šećera), što može izazvati niz simptoma – neki od njih mogu biti ozbiljni.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju:

• Drhtavost i slabost
• Ubrzan rad srca
• Hladan znoj ili pretjerano znojenje
• Intenzivna glad
• Nervoza ili anksioznost
• Zbunjenost ili neobično ponašanje
• Glavobolja ili vrtoglavica
• Zamagljen vid
• Zamućen govor
• Pospanost
• Ekstremna žeđ i učestalo mokrenje

U težim slučajevima, vrlo nizak šećer može dovesti do napadaja, gubitka svijesti, kome, pa čak i smrti.

Ako imate bilo koji od ovih simptoma ili sumnjate na probleme s regulacijom šećera, odmah se obratite liječniku.

Zaključak - što kaže znanost o preskakanju obroka

Preskakanje obroka – osobito doručka – može negativno utjecati na regulaciju šećera u krvi.

Iako neka istraživanja pokazuju da strukturirani režimi posta, poput TRF-a, mogu imati pozitivan učinak, preskakanje obroka općenito se ne preporučuje kao metoda za poboljšanje razine šećera.

Za savjete o vremenu obroka i regulaciji šećera, najbolje je potražiti individualizirane preporuke od zdravstvenog stručnjaka.

Je li odzvonilo popularnom postu? Preskakanje obroka povećava rizik od raznih bolesti i prerane smrti