Što je propranolol i za što se najčešće koristi?
Jedna od glavnih indikacija je hipertenzija, gdje pomaže u smanjenju rizika od komplikacija poput moždanog udara i infarkta miokarda. Kod pacijenata koji su pretrpjeli srčani udar, ovaj lijek doprinosi smanjenju rizika od ponovnog udara te poboljšava preživljavanje.
Učinci propranolola pokazali su se pozitivni i u tretmanu anksioznih poremećaja.
To je razlog zašto se propranolol često javlja kao tema društvene mreže Reddit, a njezini korisnici kažu da im je promijenio život.
“Svima s fizičkim simptomima tjeskobe poput drhtanja ili nedostatka zraka savjetujem – pokušajte propranolol ili slične beta-blokatore. Oni mijenjaju život. Situacije koje su prije bile iscrpljujuće za mene sada su lake”, objavio je jedan od korisnika na Redditu.
“Uzimam ga prije nego pomislim da ću biti tjeskoban, djeluje u roku od 40 minuta. Traje oko četiri sata i doseže vrhunac za oko dva sata”, napisao je drugi korisnik. Komentari su u cijelosti pohvalni, a spominje se i snažno djelovanje propranolola na migrenu.
Mehanizam djelovanja
Srce
Usporava srčani ritam: Propranolol blokira beta-1 receptore u srcu, što rezultira usporavanjem pulsa. Srce kuca sporije i snažnije, smanjujući potrošnju kisika i smanjujući opterećenje na srce. Ovo je korisno kod bolesti poput srčanih aritmija, angine pectoris i hipertenzije (visoki krvni tlak).
Smanjuje kontraktilnost srca: Osim što usporava ritam, propranolol smanjuje potrebu srca za kisikom, što je korisno u uvjetima kada je srce preopterećeno (npr. u slučaju srčanog zatajivanja).
Krvne žile
Smanjuje krvni tlak: Blokiranje beta-1 receptora u srcu smanjuje učestalost i snagu otkucaja srca, što rezultira nižim krvnim tlakom. Također, propranolol može imati i utjecaj na proširenje krvnih žila, što dodatno doprinosi smanjenju tlaka.
Povećava protok krvi: Sniženi krvni tlak smanjuje opterećenje na srce i krvne žile, poboljšavajući protok krvi kroz tijelo.
Pluća
Sužavanje dišnih puteva: Propranolol također blokira beta-2 receptore koji se nalaze u plućima, što može uzrokovati sužavanje bronha i otežano disanje. Ovo može biti problematično za osobe s astmom ili kroničnim opstruktivnim plućnim bolestima (KOPB), jer može pogoršati respiratorne simptome.
Metabolizam i hormoni
Smanjuje izlučivanje inzulina: Propranolol može smanjiti izlučivanje inzulina, što može utjecati na kontrolu glukoze u krvi, osobito u dijabetičara. Također može maskirati simptome hipoglikemije (niski šećer u krvi), poput ubrzanog pulsa i tremora.
Utjecaj na hormon štitnjače: Propranolol može biti koristan u smanjenju simptoma hipertireoze (preaktivne štitnjače), jer pomaže smanjenju simptoma poput ubrzanog rada srca, tremora i uzbuđenja.
Središnji živčani sustav
Smanjuje anksioznost i stres: Propranolol može smanjiti fizičke simptome anksioznosti, poput ubrzanog pulsa, drhtanja i znojenja. Iako ne liječi anksioznost u psihološkom smislu, koristi se za smanjenje tih fizičkih simptoma, što može pomoći u situacijama poput javnog nastupa ili testova.
Smanjuje učestalost migrena: Propranolol se često koristi u prevenciji migrena jer može smanjiti pretjeranu aktivnost u živčanom sustavu, smanjujući učestalost i intenzitet glavobolja.
Bubrezi
Smanjenje izlučivanja renina: Propranolol smanjuje izlučivanje renina u bubrezima, što također doprinosi smanjenju krvnog tlaka. Renin je hormon koji potiče zadržavanje soli i vode, što povećava volumen krvi i krvni tlak.
Mentalno zdravlje
Mogući učinci na raspoloženje: Iako propranolol može smanjiti fizičke simptome anksioznosti, u nekim slučajevima može uzrokovati depresiju, letargiju ili umor. Ovi mentalni simptomi mogu nastati zbog utjecaja lijeka na središnji živčani sustav.
Reproduktivni sustav
Smanjenje libida i seksualne funkcije: Propranolol može uzrokovati smanjen libido ili erektilnu disfunkciju kod nekih muškaraca. Ovo je jedan od potencijalnih nuspojava koji se može javiti kod dugoročne primjene lijeka.
Koža i krv
Snižava krvni tlak: Ako se krvni tlak snizi previše, može doći do vrtoglavice ili umora zbog smanjenog protoka krvi u mozak i ostale organe.
Koža: Propranolol ponekad može izazvati suhoću kože, osip ili povećanu osjetljivost na hladnoću, jer blokira učinke simpatičkog živčanog sustava.
Zamjena za propranolol
Propranolol je neselektivni beta-blokator, što znači da blokira oba tipa beta-receptora (beta-1 i beta-2). To može biti korisno u liječenju stanja poput srčanih aritmija, hipertenzije i migrena, ali također može izazvati nuspojave poput sužavanja dišnih puteva (što može biti problematično kod osoba s astmom ili KOPB-om).
S druge strane, selektivni beta-1 blokatori blokiraju samo beta-1 receptore u srcu, što smanjuje rizik od nuspojava na pluća i druge organe. Primjeri selektivnih beta-1 blokatora uključuju metoprolol, atenolol i bisoprolol.
Propranolol ima širok raspon učinaka na tijelo jer utječe na različite organe i sustave, posebno srce, krvne žile, pluća i mozak. Blokira beta-receptore, što dovodi do usporavanja srčanog ritma, smanjenja krvnog tlaka, smanjenja simptoma anksioznosti i migrena, te drugih učinaka. Iako je vrlo učinkovit, propranolol također može izazvati nuspojave, osobito u osoba s respiratornim problemima ili s problemima s cirkulacijom, pa je važno koristiti lijek pod nadzorom liječnika.
Nuspojave i kontraindikacije propranolola
Neki od čestih neželjenih učinaka uključuju umor, hladne ekstremitete, gastrointestinalne smetnje poput mučnine i povraćanja te poremećaje spavanja. Osim toga, mogu se javiti i vrtoglavica, osjećaj slabosti i bradikardija, tj. usporeni srčani ritam koji može zahtijevati medicinsku pažnju.
Kod nekih osoba mogu se razviti i ozbiljnije reakcije, kao što su teške alergijske reakcije, poteškoće s disanjem te promjene u mentalnom statusu, uključujući konfuziju i depresiju.
Posebna pozornost treba se posvetiti simptomima koji ukazuju na hipotenziju, odnosno niski krvni tlak, kao što su izražena slabost i nesvjestica, jer to može zahtijevati prilagodbu doze ili promjenu terapije.
Kontraindikacije za upotrebu propranolola su također bitne i moraju se strogo poštovati. Osobe s astmom ili drugim oboljenjima dišnog sustava koji uključuju opstruktivne komponente trebaju izbjegavati ovaj lijek zbog rizika od bronhokonstrikcije. Također, kod pacijenata s određenim vrstama srčanih blokada ili nekontroliranog srčanog zatajenja, upotreba ovog lijeka može biti opasna.
Propranolol u terapiji anksioznih poremećaja
Propranolol djeluje na simpatički nervni sustav, smanjujući fizičke simptome anksioznosti kao što su ubrzan rad srca, drhtanje i znojenje, koji su često povezani s akutnim stresom ili tjeskobom. Time se omogućava pacijentima da bolje upravljaju svojim reakcijama, osobito u situacijama poput ispita, gdje je smanjenje somatskih simptoma anksioznosti od posebne koristi.
Lijek se ne koristi kao primarno sredstvo za dugoročno liječenje općenitih anksioznih poremećaja, ali može biti koristan kao kratkoročna pomoć u specifičnim situacijama koje izazivaju intenzivnu tjeskobu.
Pacijenti trebaju biti svjesni mogućih interakcija s drugim lijekovima i potencijalnih nuspojava. Primjerice, kod istodobne primjene propranolola i drugih antihipertenziva, preporučuje se oprezno prilagođavanje doze.
Dr. Makarić o propranololu
Psihijatar Porin Makarić u razgovoru za Hinu naglasio je kako se u liječenju određenih simptoma anksioznosti može koristiti i lijek propranolol.
“Taj lijek ne utječe izravno na emocionalne ili kognitivne aspekte anksioznosti, no može imati određeni učinak na fizičke simptome. Propranolol smanjuje palpitaciju (”preskakanje srca”), znojenje, drhtanje i ubrzani rad srca, odnosno fizičke manifestacije anksioznosti. Fizički simptomi anksioznosti ponekad mogu pogoršati emocionalne i kognitivne manifestacije zbog čega smanjenjem spomenutih simptoma, možemo posredno djelovati na promjenu percepcije anksioznosti i olakšati stanje pojedinim osobama”, naveo je Makarić.
Propranolol se, dodao je, može koristiti kod osoba koje imaju izraženu anksioznost od javnih nastupa. Preporučeno je uzeti između 10-40 mg jedan sat prije nastupa. Bitno je napomenuti da za dugoročne i kvalitetne rezultate nije dovoljno koristiti samo lijek, već su često potrebne i druge vrste intervencija, poput psihoterapije. Lijek se nikako ne bi trebalo koristiti bez konzultacija sa liječnikom, ističe dr. Makarić.