Ljudi koji vrtlare imaju bolje kognitivne sposobnosti u starijoj dobi
Revolucionarno istraživanje psihologa Sveučilišta u Edinburghu pratilo je stotine Škota i njihov stil života tijekom gotovo cijelog stoljeća. Utvrđeno je da vrijeme provedeno u vrtu može zaštititi ljude od modernog prokletstva demencije do dobi od 80 godina, bez obzira na socijalni status i obrazovanje, piše Daily Mail.
"Mentalno poticajna priroda vrtlarstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi poboljšati kapacitet mozga čak i u starijoj dobi", piše u radu objavljenom u Journal of Environmental Psychology. Alzheimer Scotland opisao je nalaze kao "ohrabrujuće".
"Ljudi često nisu svjesni dobrobiti koje vrtlarstvo može donijeti. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećat će snagu ruku, a istraživanje je pokazalo da to može dobro utjecati na zdravlje mozga", rekla je Gillian Councill, izvršna voditeljica dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije
Uzgoj vlastite hrane može vam pomoći i u zdravijoj prehrani, što je još jedna od prednosti zbog koje biste se trebali baviti vrtlarenjem. Zajednički vrtovi su također dobra ideja i odlično mjesta za druženje i povezivanje s drugim ljudima što pozitivno utječe na zdravlje mozga jer se na taj način smanjuje usamljenost i izolacija.
Istraživački tim prikupio je podatke u sklopu dugoročnog istraživanja moždanih funkcija pod nazivom Lothian Birth Cohorts. Djeca rođena u Edinburghu i okolici su 1921. polagala test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi se izmjerila njihova sposobnost zaključivanja i aritmetike. Stotine njih su pronađene u kasnijem životnom dobu na prijelazu stoljeća i rješavali su potpuno isti test kada su imali 79 godina.
Također su dali pojedinosti o svom životnom stilu i prošli su kroz česte procjene zdravlja svog mozga do dobi od 90 godina. Od 467 testiranih ljudi, gotovo 30 posto nikad u životu nije vrtlarilo, ali 44 posto je i dalje je to redovito činilo, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.
U prosjeku, 280 njih koji su često ili ponekad vrtlarili imali su bolje kognitivne sposobnosti kao umirovljenici nego u dobi od jedanaest godina. Ali njih 187 koji se nikada nisu bavili vrtom ili su to rijetko radili obično su imali niži rezultat na testu nego kad su bili djeca.
Rizik od razvoja demencije povećavaju nezdravi stilovi života, ali vjeruje se da održavanje mozga aktivnim i dovoljno sna mogu spriječiti ovu pojavu. Dr. Janie Corley, glavna autorica studije, rekla je kako je odnos između vrtlarstva i zdravog kognitivnog starenja uglavnom zanemaren.
"Uključivanje u vrtlarske projekte, učenje o biljkama i općenito održavanje vrta uključuje složene kognitivne procese poput pamćenja i izvršne funkcije. Veći angažman u vrtlarstvu može biti izravno povezan s nižim rizikom od kognitivnog pada", dodala je Corley.
Denis Barrett, 76, provodi oko 30 sati tjedno na svojoj parceli u Budhill & Springboig Alotments u istočnom dijelu Glasgowa. "Nakon stresne karijere, vani sam na svježem zraku. Osjećam se opuštenije, dobro spavam, dobro jedem i odlično sam", rekao je umirovljeni direktor prodaje autodijelova.
"Jasno mi je zašto vrtlarstvo održava mozak aktivnim. Morate imati plan, on mora biti dugoročan i morate ga se držati ako želite imati dobar vrt. Već imam sjeme za iduću godinu. Osim toga i svaki dan naučite nešto novo", dodao je Barett.