Posao godišnje ubije 840 000 ljudi, a stres je glavni uzrok
Više od 840 000 ljudi svake godine umire od zdravstvenih stanja povezanih s psihosocijalnim rizicima na radu – poput dugog radnog vremena, nesigurnosti posla te uznemiravanja na radnom mjestu – navodi se u novom izvješću Međunarodne organizacije rada (MOR/ILO), agencije Ujedinjenih naroda.
Psihosocijalni rizici povezani s radom uglavnom su povezani s kardiovaskularnim bolestima i poremećajima mentalnog zdravlja, uključujući i samoubojstva, ističe se u izvješću.
"Psihosocijalni rizici postaju jedan od najvećih izazova za sigurnost i zdravlje na radu u suvremenom svijetu rada", rekla je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) pri MOR-u.
"Poboljšanje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijskih rezultata i održivog gospodarskog razvoja", dodala je.
Rad oblikuje vaš identitet, društvene odnose i ekonomsku sigurnost, a njegov dizajn i organizacija određuju je li posao smislen i adekvatno podržan ili, pak, pretjerani zahtjevi, nejasne uloge i doživljena nepravda stvaraju štetne posljedice.
Veliki danak za zdravlje
Izvješće je pokazalo da zdravstveni rizici dovode do gotovo 45 milijuna izgubljenih godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) svake godine, dok se procjenjuje da kombinirani učinak kardiovaskularnih bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja rezultira gubitkom od 1,37 posto globalnog BDP-a na godišnjoj razini.
Samo u Europi MOR je zabilježio 112 333 smrti, gotovo šest milijuna DALY-ja i gubitak BDP-a od 1,43 posto.
Kardiovaskularne bolesti čine većinu smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s radom, no ukupni gubitak zdravih godina života veći je kod mentalnih poremećaja, navode autori izvješća.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija i anksioznost uzrokuju gubitak otprilike 12 milijardi radnih dana godišnje.
Najčešća stanja uključuju depresiju, anksiozne poremećaje, burnout, poremećaje spavanja i kronični umor.
Problemi s mentalnim zdravljem mogu dodatno potaknuti i narušavanje fizičkog zdravlja kroz nezdrave obrasce suočavanja sa stresom i iscrpljenošću.
Pušenje, konzumacija alkohola, prejedanje te tjelesna neaktivnost zbog problema na radnom mjestu mogu dovesti do pretilosti, hipertenzije i drugih kroničnih bolesti.
"Dokazi također upućuju na to da se zdravstvena ponašanja i psihosocijalni rizici međusobno isprepliću tijekom vremena, pri čemu nezdrava ponašanja pojačavaju i produbljuju negativne zdravstvene učinke povezane s izloženošću psihosocijalnom stresu", navode autori.
Koji su glavni uzroci narušenog zdravlja na radnom mjestu?
Izvješće identificira dugo radno vrijeme, zlostavljanje, opterećenje poslom, neravnotežu između uloženog truda i nagrade, nesigurnost zaposlenja te nasilje i uznemiravanje kao glavne pokretače lošeg zdravlja radnika, piše Euro News.
"Važno je podsjetiti da dugo radno vrijeme, ključni psihosocijalni čimbenik rizika povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, i dalje ostaje široko rasprostranjeno", istaknuli su autori.
MOR procjenjuje da na globalnoj razini 35 posto radnika radi više od 48 sati tjedno.
Istraživanje WHO-a pokazalo je da je rad od 55 ili više sati tjedno povezan s procijenjenim 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od smrti zbog ishemijske bolesti srca, u usporedbi s radom od 35 do 40 sati tjedno.
Zlostavljanje te drugi oblici uznemiravanja i nasilja također su istaknuti kao ozbiljan problem.
U izvješću se navodi da je 23 posto radnika diljem svijeta tijekom svog radnog vijeka doživjelo barem jedan oblik nasilja ili uznemiravanja, pri čemu je psihološko nasilje najčešće i pogađa 18 posto radnika.
Što se može učiniti?
Digitalizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu i novi oblici zapošljavanja mijenjaju psihosocijalno radno okruženje, zbog čega organizacije trebaju prepoznati rizike i provesti preventivne mjere.
Te mjere trebale bi se odnositi na način na koji je posao osmišljen, organiziran i vođen, uključujući upravljanje opterećenjem, jasnu podjelu uloga, broj osoblja i radno vrijeme.
Kada prevencija nije dovoljna,MOR poziva na pravovremenu, nestigmatizirajuću podršku, poput pristupa savjetodavnim i drugim službama podrške, privremenih prilagodbi radnog mjesta, uključivanja stručnjaka za zdravlje na radu te pravednih procesa povratka na posao.