Mnogi ljudi pretpostavljaju da se depresija manifestira očitim simptomima, poput stalne tuge ili povlačenja od voljenih osoba. Iako to mogu biti znakovi depresije, stanje se može manifestirati na mnogo različitih načina i često je povezano s drugim mentalnim poremećajima, posebno anksioznošću.

"Osoba s depresijom može se činiti više otvoreno razdražljivom ili tjeskobnom nego tužnom, čak i ako iznutra osjeća tugu", kaže za Prevention dr. Cory Newman, ravnatelj Centra za kognitivnu terapiju na Sveučilištu u Pennsylvaniji. "To je nešto što kliničari često spominju roditeljima koji su zabrinuti zbog djetetovog ponašanja, nagovještavajući im da pretjerana, kontinuirana mrzovoljnost kod njihovog djeteta ili tinejdžera može biti znak depresije. Kod odraslih, oni koji se manje osjećaju ugodno izražavajući emocije koje povezuju sa slabošću ili ranjivošću mogu biti skloniji pokazivanju razdražljivosti kao znaka svoje depresije.“

Ali simptomi nisu jedina zabluda o depresiji. 

Mit: Znali biste ako je netko depresivan

Mnogi oboljeli idu u školu ili na posao i djeluju više razdražljivo ili tjeskobno nego tužno, kaže Newman. Također je moguće da imaju problema s koncentracijom i/ili govorom ili sporim kretanjem, jer učinak depresije na mozak utječe i na neke motoričke funkcije, dodaje Jocelyn Smith Carter, dr. sc., direktorica kliničke obuke na Odjelu za psihologiju Sveučilišta DePaul.

Ključno je tražiti značajne promjene - osoba može postati sklonija svađama, znatno manje društvena ili više osjeća beznađe, kaže Newman. Također može početi više piti, početi jesti više kad je pod stresom ili prestati jesti. Ako primijetite takve promjene, "budite dobar slušatelj i preporučite im da posjete stručnjaka", kaže on.

Nije ju lako prepoznati Depresija prikrivena osmjehom je posebno opasna

Mit: Svi ponekad padaju u depresiju

Većina nas je u nekom trenutku rekla: "Uf, tako sam depresivan", ali prava depresija je specifična dijagnoza koju će otprilike jedna od šest odraslih osoba iskusiti tijekom života. Tuga je emocija koja obično dolazi i odlazi, ali klinička depresija je stalnija i traje dugo, često mjesec dana ili puno dulje, kaže Newman.

"Klinička depresija obuhvaća niz simptoma koje osoba doživljava veći dio dana, gotovo svaki dan, tijekom najmanje dva tjedna“, iako možda ne zna zašto, dodaje Newman. Ostali znakovi: osjećaji ekstremne krivnje ili bezvrijednosti, gubitak interesa za aktivnosti koje je nekad voljela i/ili suicidalne misli. Tu je i distimija, izlječiv i manje ekstreman oblik trajne depresije koji može biti postepen – simptomi mogu uključivati ​​beznađe, nisko samopoštovanje i umor. Ako se osjećate neuobičajeno potišteno dva tjedna ili dulje i/ili imate suicidalne misli, razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

različiti uzroci i intenzitet Zašto se tuga javlja bez očitog razloga i kako si pomoći?

Mit: Depresija utječe samo na raspoloženje

Raspoloženje je samo jedan dio poremećaja, ali depresija može iscrpiti energiju i apetit ljudi te poremetiti san. Također je povezana s nizom fizičkih simptoma, od osipa i migrena do respiratornih, srčanih i gastrointestinalnih problema, kaže Newman. "Vaše mentalno i emocionalno stanje može izazvati specifične fizičke reakcije i obrnuto“, kaže on.

Čini se da postoji jaka veza između upale, autoimunih bolesti i depresije: U velikoj danskoj studiji otkriveno je da pacijenti s autoimunom bolešću imaju 45 % veću vjerojatnost da će imati poremećaj raspoloženja od onih bez nje. Ako imate zdravstveni problem, pazite i na svoje mentalno zdravlje, savjetuje Newman.

previše nezdrave hrane Fizički simptomi depresije: Kada tijelo odražava unutarnju borbu

Mit: Depresija se jednostavno mora prevladati

Nije stvar u snazi ​​volje. Stanje je djelomično uzrokovano fizičkim promjenama u tijelu i mozgu, kaže Carter. To uključuje poremećaj kemikalija koje reguliraju raspoloženje, a osoba koja pati ne može se jednostavno "trgnuti".

Uz pomoć terapeuta, osoba s depresijom može naučiti vještine kako bi kontrolirala simptome ili se bolje nosila s njima ako se pojave, kaže Newman. Na primjer, pacijenti uče promijeniti način na koji vide stvari, oduprijeti se poraznom razmišljanju "sve ili ništa" i slaviti mala postignuća, što im pomaže da se osjećaju bolje i izbjegavaju odustajanje od sebe, dodaje.

Terapija također može naučiti ljude da "završavaju zadatke u malim intervalima i da se vrate stvarima u kojima uživaju", kaže Carter, što dodatno podiže raspoloženje. Nekima će možda trebati lijekovi koji će im pomoći uravnotežiti raspoloženje i poboljšati san. "Depresija je poremećaj“, kaže Newman, ali je oporavak često moguć.

pružite podršku Stvari koje ne biste trebali reći osobi s depresijom i što reći umjesto toga

Mit: Depresiju je teško liječiti

Zapravo je to jedna od najjednostavnijih mentalnih bolesti za liječenje. To je zato što je "to jedan od najbolje istraženih poremećaja u smislu kako ljudi reagiraju", kaže Carter. Najteži dio je pronaći pravi tretman, napominje Newman, kao i rješavati stanja poput anksioznosti, PTSP- a i zlouporabe droga koje često dolaze s depresijom. Uz terapiju i lijekove (za koje istraživanja pokazuju da su najučinkovitiji za ljude s umjerenom ili teškom depresijom), do 70 % ljudi s depresijom pokazuje poboljšanje.

držite se uputa liječnika 8 uobičajenih pogrešaka koje trebate izbjegavati kada uzimate antidepresive