Patiš li od sindroma propusnog crijeva?
Hipoteza je da se kod osoba koje imaju propusno crijevo češće javljaju simptomi poput nadimanja, vjetrova, preosjetljivosti na hranu i bolova. Može se reći da se još uvijek radi o medicinskom misteriju i 'sivoj zoni' znanosti jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na postojanje ovog stanja kod zdravih osoba.
Disbioza ili disbalans crijevne flore
Ipak, poznato je da u našim crijevima živi više bakterija nego što ljudsko tijelo ima stanica. Također, crijevo je ujedno i najveći imunološki organ u kojem je smješteno više od 60 posto stanica imunološkog sustava. Stoga funkciji crijevne barijere treba dati dužnu pažnju jer izvjesno je da crijevo igra vrlo važnu ulogu u obrani od poremećaja i bolesti. Stoga treba imati na umu da sve što unosimo u svoje tijelo crijevo mora savladati, zato mu treba osigurati one tvari koje djeluju povoljno na bakterije što žive u crijevu i stanice koje oblažu crijevo.
Vrste bakterija u crijevima
Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija. Sukladno tome, mogli bismo zaključiti da sastav crijevne mikrobiote (bakterija koje žive u našim crijevima) može imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti.
Sastav crijevnih bakterija u osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanzi. Neki znanstvenici smatraju da većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte kao posljedica disbioze. Postoji hipoteza da prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu krvno-moždanu barijeru, pogoduje pojavi različitih bolesti. Svemu tome vjerojatno može pridonijeti i kronični stres.
Prirodni lijek za obnavljanje sluznice crijeva
Crijevna mikrobiota osoba koje konzumiraju zapadnjačku prehranu često je oskudnija jer je donji probavni sustav ozbiljno iscrpljen metaboličkim gorivima, a to za posljedicu ima nepovoljniji mikrobni profil. Najočitije i najštetnije posljedice oskudne mikrobiote su lošija funkcija probavnog sustava, disbioza te visoke razine endotoksina u plazmi (endotoksemija) koje su i u kliničkim i u eksperimentalnim studijama dovedene u vezu s upalom te rizikom za razvoj pretilosti i kroničnih bolesti.
Chronova bolest sve više pogađa mlade
Prije više od pola stoljeća, veliki znanstvenik Denis Burkitt ukazao je kako je između 1880. i 1970. godine došlo do 90 postotnog smanjenja unosa neprobavljivih vlakana u prehrani čovjeka. U tom razdoblju smanjila se i količina i promijenio profil bakterija koje obitavaju u našim crijevima. Burkitt je opisao smanjeni unos biljnih vlakana u zapadnim društvima, usporedo s približno tri do četiri puta povećanim unosom kalorija porijeklom iz životinjskih masti i rafiniranih šećera, što je bilo dramatično pogoršanje u prehrambenim navikama, koje se nastavilo tijekom godina do danas.
Značajan udio današnje prehrane sastoji se od rafiniranih ugljikohidrata, primjerice, hrane koja se apsorbira u gornjem dijelu probavnog sustava, a time nije korisna mikrobioti donjeg dijela probavnog sustava. Suvremeni Zapadnjaci jedu i prekomjerne količine mesa, 'loših' masnoća i premalo voća, povrća i cjelovitih žitarica bogatih vlaknima. Stoga je uputno povećati unos tih namirnica, kao i proizvoda koji sadrže 'dobre bakterije' ili probiotike poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i drugih fermentiranih namirnica.
Narušena crijevna flora, simptomi
Dobro je poznato da postoji os crijevo-mozak, odnosno povratna veza između našeg hipotalamusa i probavnog sustava. Zato kada smo pod stresom, nerijetko reagira naš probavni sustav u kojemu je smješteno čak 10 milijuna živčanih stanica. Međutim, os crijevo-mozak-koža rjeđe se spominje, a također je poznata veza između ta tri entiteta. Primjerice, postoji hipoteza da psihološki stres, sam ili u kombinaciji s prehranom bogatom mastima i šećerima i siromašnom vlaknima, uzrokuje promjene motiliteta probavnog sustava i profil bakterija u crijevima. Smatra se da te promjene mogu uzrokovati promjene u propusnosti crijeva i prolasku endotoksina kroz crijevnu barijeru u krvotok. Time se povećava upala i oksidacijski stres u tijelu, a osjetljivost na inzulin se smanjuje. Ova kaskada reakcija kod nekih osoba može potaknuti stvaranje sebuma i izbijanje akni, što se potencijalno može suzbiti uz pomoć korisnih bakterija (probiotika) i antimikrobnih lijekova.