Kasniji obroci u danu, posebno doručak, mogli bi biti povezani s biološkim starenjem, depresijom i problemima oralnog zdravlja
U novom istraživanju otkriveno je da ljudi s godinama imaju tendenciju promijenit vrijeme jedenja, a kod starijih osoba kasnije jedenje - posebno doručka - može biti povezano s temeljnim fizičkim i mentalnim problemima, uključujući depresiju, umor i probleme s oralnim zdravljem. Prema nalazima, ljudi koji su doručkovali kasno imali su nešto veću vjerojatnost prerane smrti u usporedbi s ljudima koji su svoj prvi obrok imali ranije.
"Starije odrasle osobe mogu biti posebno pogođene promjenama u vremenu jedenja obroka zbog zdravstvenih izazova i promjena načina života", kaže za Everyday Health glavni autor studije Hassan Dashti, doktor znanosti, dijetetičar, docent i znanstveni istraživač nutricionizma, kronobiologije i genetike u Općoj bolnici Massachusetts.
"Praćenje kada starije osobe jedu, posebno doručak, može ponuditi lako uočljiv pokazatelj cjelokupnog zdravlja i starenja“, dodaje Dashti.
Vrijeme obroka može pomoći u održavanju zdravog tjelesnog ritma
Za ovu analizu, dr. Dashti i suradnici željeli su vidjeti kako određeni prehrambeni obrasci mogu utjecati na zdravstvene ishode u kasnijoj životnoj dobi. Tim je pratio gotovo 3000 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom prosječno 22 godine. Sudionici su bili u dobi od 42 do 94 godine, gotovo tri četvrtine bile su žene, a 83 posto nije bilo zaposleno.
Sudionici su bili otprilike podijeljeni na pola u dvije skupine: rani doručak i kasniji doručak. Oni u ranoj skupini obično su doručkovali oko osam sati ujutro, dok su oni u kasnoj obično jeli oko devet sati. Kako su sudionici starili, povećavala se vjerojatnost da će kasnije jesti. Svako dodatno desetljeće bilo je povezano s odgodom doručka od osam minuta i odgodom večere od gotovo četiri minute.
Prema rezultatima objavljenim u časopisu Communications Medicine, 10-godišnja stopa preživljavanja (postotak sudionika koji su još uvijek živi od početka studije) bila 89,5 posto za ranu skupinu, u usporedbi s 86,7 posto za kasnu skupinu.
"Razlika je bila statistički značajna, ali umjerena", kaže Dashti. "Ove nalaze treba smatrati preliminarnima i tumačiti s oprezom."
Rezultati su pokazali da je svaki dodatni sat odgađanja doručka povezan s 11 posto većim rizikom od smrti tijekom razdoblja istraživanja. Kasniji doručak dosljedno je povezan s fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima poput depresije, pretjerane pospanosti i problema sa zubima. Istraživači su također pronašli vezu između kasnijih obroka i poteškoća s pripremom obroka te lošijim snom.
Prema Dashtiju, ove stvari mogu otežati starijim osobama da započnu dan obrokom. "Na primjer, depresija i umor mogu smanjiti apetit ili usporiti jutarnje rutine, dok problemi sa zubima ili žvakanjem mogu uzrokovati nelagodu pri jedenju, što navodi ljude da odgađaju doručak. Budući da je naša studija opservacijska, ne možemo sa sigurnošću reći da ovi zdravstveni problemi uzrokuju kasnije doručkovanje, samo da se često javljaju zajedno."
Mogući znak zdravstvenih problema
Vrijeme obroka (popularan izraz je krononutricija) utječe na cjelokupno zdravlje i specifične tjelesne funkcije, uključujući san, metabolizam i cirkadijalni ritam (takozvani unutarnji sat tijela). Budući da je poznato da se starije odrasle osobe bude ranije, autori studije očekivali su da će i ranije jesti. Iznenadili su se kada su vidjeli suprotno, jer sudionici su s godinama jeli obroke kasnije, posebno doručak, kaže Dashti.
"To je kontraintuitivno u odnosu na ono što vidimo u svakodnevnom životu", kaže Deborah Kado, dr. med., specijalistica gerijatrije i sudirektorica Centra za dugovječnost Stanford. "Moje zapažanje u ustanovama za potpomognuti život je da stariji ljudi žele jesti ranije."
Dr. Kado, koja nije bila uključena u ovu studiju, voljela bi vidjeti opsežnija istraživanja na široj populaciji kako bi se potvrdilo je li kasnije jedenje među starijim osobama doista rastući trend. Kod svojih pacijenata primijetila je da oni koji jedu kasnije doista imaju više kognitivnih problema.
Studija ima neka ograničenja
Postoji nekoliko ograničenja u ovoj studiji, kaže Kathryn Nicole Starr, doktorica znanosti, izvanredna profesorica medicine i viša suradnica Centra za proučavanje starenja i ljudskog razvoja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Duke. Nalazi su se temeljili na samoprocjeni vremena obroka i spavanja, što nije uvijek pouzdano, kaže ona. Populacija sudionika također je bila uska, jer su svi bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, uglavnom europskog podrijetla, i pretežno žene.
"Osim toga, procijenjeno je samo vrijeme, a ne i što se zapravo jelo, tako da nema podataka o prehrani koji bi utvrdili može li sastav prehrane imati utjecaj", dodaje dr. Starr, koja nije bila uključena u istraživanje.
Nova studija podržava postojeća otkrića o prednostima ranog doručka
Rad nadopunjuje prethodna istraživanja koja sugeriraju da raniji doručak može imati pozitivne ukupne učinke, uključujući koristi za zdravlje srca, kontrolu šećera u krvi i regulaciju tjelesne težine.
"Do sada smo imali ograničen uvid u to kako se vrijeme obroka mijenja kasnije u životu i kako se ta promjena odnosi na cjelokupno zdravlje i dugovječnost. Ovi rezultati daju novo značenje izreci 'Doručak je najvažniji obrok u danu', posebno za starije osobe", kaže Dashti.