Način na koji stariš određuje kvalitetu života, a na njega utječe i tvoje ponašanje, odnosno tvoje navike. James Dan gerijatrijski je liječnik koji je tijekom svojih godina rada liječio mnoge pacijente koji su ga naučili lekcijama koje danas primjenjuje u svojoj kasnijoj dobi. On trenutno radi u domu za starije i teško bolesne osobe te najviše skrbi o osobama s demencijom, Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti, ali pomaže i pojedincima u svakodnevnim aktivnostima i želi ih naučiti kako graciozno stariti pa je odlučio podijeliti nekoliko savjeta.

Prestani se ponašati kao da si još u dvadesetima

Tvoje tijelo je potpuno drugačije kada je u pitanju fiziologija starenja i to je nešto što ne možeš promijeniti. Umjesto toga, moraš naučiti kako upravljati i nositi se s neizbježnim promjenama. Tvoj mišićno-koštani sustav nema fleksibilnost i snagu kao nekada u mladosti, što posljedično znači da si sklonija padovima i ozljedama. Osim toga, tvoja osjetila vida, sluha i ravnoteže s vremenom počinju slabiti. Moraš prepoznati da više nemaš 20 godina i da je to u redu. Moraš se prilagoditi radeći stvari koje prepoznaju ta ograničenja. Vježba bi trebala biti manjeg intenziteta i utjecaja kako bi bila sigurnija i izbjegla opasnost od ozljeda. Doktor Dan preporučuje vježbe koje jačaju aerobne i mišićno-koštane sposobnosti. Jednostavne aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla i plivanja dobri su primjeri aerobne vježbe. Vrtlarstvo, vježbe istezanja i druge rekreacijske aktivnosti također mogu biti aerobne. Sve ove aktivnosti uključuju um i pomažu starijim osobama da budu svjesne i oštroumne, a također pomažu poboljšati kondiciju, snagu, mobilnost i izdržljivost. 

Nemoj ignorirati svoje tijelo

Druga stvar koju trebaš prestati činiti je ignorirati svoje tijelo i ne tražiti pomoć. Ovo je jedna od najvažnijih navika koje netko stariji od 50 godina mora prekinuti. Tvoje tijelo zna kada nešto nije u redu i moraš ga slušati jer na taj način možeš ublažiti posljedice starenja. Tijelo ti daje do znanja da si pod stresom i da se previše naprežeš putem boli ili nelagode. Slušaj poruke koje ti tijelo šalje i traži redovitu medicinsku pomoć od kvalificiranog liječnika ako se pojave problemi. Ako započneš liječenje kada tvoje tijelo pokaže znakove upozorenja, možeš smanjiti učestalost i ozbiljnost bolesti te izbjeći ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su teške ortopedske ozljede ili srčani udar. Doktor Dan preporučuje da dijagnoze ostaviš kvalificiranim liječnicima i da ne zanemariš njihove savjete i liječenje. 

rak želuca Mediteranska prehrana smanjuje rizik od raka želuca

Prestani izbjegavati odlazak liječniku

Rutinski pregledi obavezni su za one koji su u starijim godinama ili im se približavaju. Odlazak na rutinske preglede može pomoći u otkrivanju bolesti kojih inače nikada ne bi bila svjesna. Općenito, što si starija, veća je vjerojatnost da ćeš imati prikrivenih problema. Dobar primjer rutinskog pregleda je kolonoskopija. Kolonoskopije su neophodne kada uđeš u starije godine, a ključne su za prevenciju raka debelog crijeva. Zapravo, zbog kolonoskopije se većina karcinoma debelog crijeva otkriva u ranoj, izlječivoj fazi. Prije nego što je pregled postao široko dostupan, pacijenti su obično imali rak debelog crijeva koji se već proširio, ostavljajući ih s nepovoljnim simptomima kao što su rektalno krvarenje, gubitak težine i bol u trbuhu. Testiranje i mali rizik uklanjanja prekanceroznog polipa se isplati smatra doktor Dan. 

Prestani s nezdravim navikama

To uključuje nezdrave navike povezane s prehranom, pićem i spavanjem. Uravnotežena prehrana, kontroliranje konzumacije alkohola i puno odmora dobra su formula za poboljšanje dobrobiti i zdravlja mozga. Točnije, prehrana bogata voćem, povrćem, nemasnim proteinima, zdravim mastima i cjelovitim žitaricama neophodna je za zdrav i sretan mozak. Doktor Dan smatra da su mediteranska, DASH ili kombinacija tih dijeta vrijedne razmatranja jer su povezane sa smanjenim rizikom od kognitivnog pada. Međutim, važno je da se posavjetuješ sa svojim liječnikom prije bilo kakvih promjena u prehrani ili rasporedu spavanja. 

Brini o svom mentalnom zdravlju

Briga o mentalnom zdravlju trebala bi biti tvoj najveći prioritet. Čovjek može voditi sretan život s puno tjelesne aktivnosti, ali ako su depresija i anksioznost izraženi, sretno starenje je gotovo nemoguće. Rizik od pogoršanja mentalnog zdravlja može se ublažiti druženjem, jakim obiteljskim vezama i duhovnošću. Idi na večere s prijateljima, pridruži se klubu, prisustvuj rođendanskim zabavama i slično kako bi individualno bolje funkcionirala.  

Stvaranjem novih veza između neurona moguće je poboljšati funkciju mozga Aktiviranjem neurona čuvamo mozak

Aktiviraj mozak

Aktivnosti kao što su igre riječima, slagalice, ples i svakodnevna meditacija stimuliraju mozak i mogu pomoći poboljšati koncentraciju, pamćenje, koordinaciju ruku i očiju, vještine kritičkog razmišljanja i još mnogo toga smatra doktor Dan. Ne samo da su te aktivnosti jednostavne za obavljanje, već su i lako dostupne. Svaki dan odvoji nekoliko minuta za meditaciju, što će tvom mozgu i tijelu omogućiti da se opuste i resetiraju nakon zabavnih igara riječima i plesa.

Ostani aktivna

Ako se želiš osjećati bolje i živjeti dulje, ostani aktivna i fizički i psihički. Nemoj dopustiti da se tvoje loše navike nastave i u pedesetima jer one utječu na to kako stariš. Starenje se može učiniti kaostrašna stvar, ali ne mora biti. Naravno, na tom putu se mogu pojaviti neki problemi, ali ako planiraš, poduzmeš potrebne korake i prekineš svoje loše navike, starenje možeš učiniti povoljnim i pretvoriti ga u najbolja desetljeća svog života. 

postoje alternativna rješenja Vježbe koje ne biste trebali raditi nakon pedesete