Iako je TikTok zabranio upotrebu #SkinnyTok, sadržaji koji promiču nezdravu prehranu i dalje postoje
"Hashtag" možda više ne postoji, ali to ne znači da je štetan sadržaj nestao. I dalje ima mnogo ljudi – na TikToku i drugim društvenim mrežama — koji šire nezdrave informacije o tome kako unositi što manje kalorija i postati izrazito mršav.
Istraživanja pokazuju da konzumiranje ovakvog sadržaja na društvenim mrežama povećava rizik od poremećaja u prehrani. Najugroženije su mlade žene i djevojke.
Ali kada je riječ o prehrani i zdravlju, često je teško razlučiti što je doista korisno, a što štetno.
"Postoji mnogo sadržaja koji se nalazi u sivim zonama," kaže Brooke Erin Duffy, stručnjakinja za društvene mreže i kulturu sa Sveučilišta Cornell. "Takav je sadržaj puno teže regulirati."
Kreatori sadržaja vješto iskorištavaju tu nejasnu zonu, kaže Duffy. "Čim platforme pokušaju regulirati ili blokirati neki "hashtag", korisnici odmah pronađu način da to zaobiđu," kaže ona.
Popularan "meme" naziva "Što jedem u jednom danu" prikazuje ljude koji dijele svoj dnevni unos hrane. Takvi sadržaji mogu prikazivati uravnoteženu prehranu, ali i prehranu koja nekoga može dovesti u opasan kalorijski deficit. Jedna mlada žena je nedavno objavila video u kojem pokazuje da je cijeli dan preživjela na jednom kroasanu, dok je druga prikazala obrok sastavljen od nemasnih proteina i povrća, koji zajedno sadrže oko 1800 kalorija, piše NPR.
Pozitivni sadržaji o tijelu kao protuteža
Neki kreatori koji se nalaze na prvoj crti borbe za zdravu sliku tijela stvaraju vlastite sadržaje kao protutežu štetnim porukama. Sportašica i influencerica Kate Glavan — koja ima gotovo 150 000 pratitelja — potiče svoje pratitelje da ozbiljno shvate opasnosti sadržaja koji veliča pothranjenost. U svojim video zapisima otvoreno govori o vlastitoj borbi s poremećajem prehrane.
"Mnogi kreatori eksplicitno promoviraju anoreksiju svojoj publici", kaže Glavan u nedavnom video zapisu na TikToku . "To je opasno i temeljeno na netočnim informacijama", dodaje te savjetuje ljudima da "blokiraju takve kreatore".
Istraživanja pokazuju da anoreksija ima najveću stopu smrtnosti među svim psihijatrijskim poremećajima.
No istraživači koji proučavaju ovu temu kažu da sadržaji s porukama o pozitivnom prihvaćanju tijela ne privlače istu vrstu publike — niti donose isti profit. "Negativne slike koje prikazuju nerealne, izrazito mršave ili vrlo mišićave osobe obično ostavljaju trajniji dojam nego sadržaji s porukama o prihvaćanju tijela", kaže Amanda Raffoul, koja istražuje poremećaje prehrane i društvene mreže na Sveučilištu u Torontu.
Poruke koje izjednačavaju mršavost s ljepotom pojačavaju se u cijelom društvu, kaže Raffoul.
Raffoul ističe istraživanje koje sugerira da konzumacija sadržaja s porukama o pozitivnom prihvaćanju tijela na društvenim mrežama ne pruža nužno zaštitu od sadržaja koji promiče nerealne standarde ljepote ili mršavljenje niti poništava utjecaje tog sadržaja.
"Način na koji organiziraju sadržaj i podešavaju algoritme da istaknu određene poruke, pa čak i da ih usmjere prema određenim korisnicima, dovodi do toga da takve informacije dopru upravo do najosjetljivijih ljudi", objašnjava Raffoul.
Iako platforme ne stvaraju sadržaj, kaže Raffoul, one su odgovorne za to koliko agresivno pojačavaju različite vrste poruka ili ih usmjeravaju prema određenim demografskim skupinama.
TikTok je u izjavi poslanoj e-poštom naglasio da "redovito preispituju sigurnosne mjere kako bi se suočili s promjenjivim rizicima i blokirali su rezultate pretraživanja za #skinnytok otkad je povezan s nezdravim sadržajem o mršavljenju.
Između ostalih sigurnosnih strategija, tvrtka navodi da i dalje ograničava videozapise za tinejdžerske račune te preusmjerava ta pretraživanja na zdravstvene stručnjake, kao i da surađuje s organizacijama koje pružaju savjete o prepoznavanju i liječenju poremećaja prehrane.
Izgubljena bitka
Neki od zagovornika pokreta za pozitivan odnos prema tijelu smatraju da pokret trenutno prolazi kroz izazovno razdoblje. Megan Jayne Crabbe, autorica nedavno objavljene knjige "We Don't Make Ourselves Smaller Here", upozorava na novi trend. "S porastom korištenja GLP-1 lijekova, koji se sve češće koriste kao brzo rješenje za mršavljenje, ponovno se vraća priča da je mršavost poželjna", kaže Crabbe. Dodaje kako se "standard ljepote opet pomiče prema ekstremnoj mršavosti."
Ovaj razvoj događaja zabrinjava mnoge koji se zalažu za zdraviju i realniju sliku tijela, jer ponovno potencira nerealne i često štetne ideale.
Iako Crabbe i dalje stvara sadržaj na društvenim mrežama, kaže da je danas teže probiti se s porukama koje normaliziraju veća tijela nego što je to bilo prije nekoliko godina. Drago joj je što je #SkinnyTok zabranjen, no ističe da je potrebna dublja samorefleksija o standardima ljepote u zapadnoj kulturi. "Mislim da je zabrana hashtaga samo površinsko rješenje poput flastera za duboku ranu", kaže. "Kao društvo još uvijek imamo veliku fobiju od debljine."
Neki kreatori sadržaja kažu da je borba protiv negativnih poruka vezanih uz prehranu i mršavost iscrpljujuća. "Više se ne identificiram s pojmom 'pozitivan odnos prema tijelu'", kaže Nyome Nicholas-Williams. Afroamerikanka i plus size model, smatra da ju je pokret koji su započele afroamerikanke, a kasnije preuzele druge grupe, pomalo marginalizirao. "Više se pronalazim u ideji 'neutralnog pristupa tijelu'", dodaje.
Nicholas-Williams kaže da ju je njezina javna kritika društvenih mreža vjerojatno stajala nekih poslovnih prilika, ali vjeruje da je progovaranje protiv štetnog sadržaja važan korak u borbi protiv njega. "Ljudi koji se usude progovoriti i pokažu hrabrost," kaže, "to je ono što je potrebno."
Raffoul, koja proučava prehranu i društvene mreže na Sveučilištu u Torontu, kaže da se financijski aspekt ne smije zanemariti. "Svaka sekunda, svaka minuta koju provedemo na tim platformama donosi zaradu, ističe Raffoul. Dodaje da poremećaji prehrane i nerealni ideali mršavosti postoje već desetljećima, ali da su društvene mreže stvorile novi način njihova širenja.
Amanda Raffoul, koja proučava prehranu i utjecaj društvenih mreža na Sveučilištu u Torontu, ističe kako stvarna zaštita od opasnog sadržaja neće biti moguća bez konkretne akcije zakonodavaca. Smatra da su upravo zakonske regulative ključne za stvarne promjene u načinu na koji platforme funkcioniraju.
Dok se to ne dogodi, Raffoul savjetuje jednostavnu, ali učinkovitu strategiju: ne izlagati se takvom sadržaju uopće. "Ignoriranje je ponekad najbolja zaštita", poručuje.