Čak je i blaga konzumacija alkohola povezana s većim rizikom od demencije i oštećenja mozga
Godinama se smatralo da mala količina alkohola nije loša - čak i korisna - za zdravlje. No, novo istraživanje objavljeno u BMJ Evidence-Based Medicine sugerira da čak i mala konzumacija alkohola može povećati rizik od demencije.
Ovo otkriće dolazi iz podataka više od 550 000 odraslih osoba u dobi od 56 do 72 godine, kao i genetskih informacija 2,4 milijuna sudionika studije. To dodatno dokazuje da čak i male količine alkohola mogu biti štetne za naše zdravlje, uključujući povećanje rizika od raka ili poremećaj sna.
Prekomjerna konzumacija alkohola - više od 12 pića tjedno - i poremećaj upotrebe alkohola dugo su povezani s demencijom, krovnim nazivom za različite vrste progresivnog kognitivnog oštećenja, uključujući Alzheimerovu bolest.
No, znanost o povremenoj čaši vina ili piva bila je optimističnija. Jedna utjecajna studija objavljena 2003. godine sugerirala je da ljudi koji su pili jedno piće dnevno zapravo imaju manju vjerojatnost da će oboljeti od demencije od onih koji uopće nisu pili.
"Dugo smo mislili da je najzdraviji način pristupa pijenju i zdravlju mozga popiti otprilike jedno piće dnevno", rekao je Joel Gelernter, profesor psihijatrije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale i glavni autor studije.
I sam Gelernter redovito je pio jedno piće dnevno jer su podaci sugerirali da je to idealna količina za kognitivne funkcije. No, gomilanje novih dokaza navelo ga je da izbjegava alkohol više nego prije, rekao je.
"Mislim da bi ljudi trebali biti svjesni da čak i mala količina unosa alkohola može imati negativne kognitivne učinke u budućnosti", rekao je Gelernter za The Washington Post. "A ako vam je to najvažnije, onda biste trebali preispitati pijenje čak i male količine."
Međutim, stručnjaci kažu da im je cilj pružiti ljudima najbolje moguće podatke kako bi mogli upravljati vlastitim rizikom, a ne govoriti im koliko smiju ili ne smiju piti. "U redu je piti", rekla je Natalie Zahr, docentica psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Sveučilištu Stanford. "Ne bismo se trebali bojati same stvari. Trebali bismo uživati u alkoholu u pravo vrijeme, na pravom mjestu."
Ali učinak alkohola na naš mozak vjerojatno ovisi o dozi. Ako "smanjite unos, čak i ako ga ne prestanete piti u potpunosti, onda će vam to vjerojatno koristiti" rekla je Anya Topiwala, viša klinička istraživačica i počasna konzultantica psihijatrica na Sveučilištu u Oxfordu.
Čak i umjereno pijenje alkohola povećava rizik od demencije
Prethodne studije uglavnom su se oslanjale na samoprocjenu unosa alkohola i više puta je pronađen blagi porast rizika od demencije za one koji ne piju, najniži rizik za one koji lagano do umjereno piju i puno veći i rastući rizik za one koji puno piju.
Kada su Gelernter i njegovi kolege proučili podatke o pijenju za svoju studiju, pronašli su sličan profil rizika. Ali oslanjanje samo na samoprocjenu ima niz problema: Ljudi se možda ne sjećaju pouzdano svog pijenja, a njihove trenutne navike pijenja možda ne odražavaju njihov unos tijekom života.
"Očito je da bi randomizirano kontrolirano ispitivanje bilo zlatni standard za određivanje uzročnosti, ali to nije praktično ni etično za ovo istraživačko pitanje", rekla je Topiwala.
Umjesto toga, istraživači su upotrijebili sljedeću najbolju stvar: koristili su genetske podatke prikupljene od 2,4 milijuna ljudi kako bi predvidjeli koliko će ljudi vjerojatno popiti tijekom života, što im je omogućilo da zaključe o uzročnosti.
Otkrili su da povećanje unosa alkohola uvijek povećava rizik od demencije: Svako povećanje prevalencije pijenja za tri puta povećavalo je rizik od demencije tijekom života za 15 posto. To jest, povećanje unosa s jednog pića na tri pića tjedno ili s tri pića na devet pića tjedno bilo je povezano s 15 posto povećanim rizikom od demencije.
Studija je također opovrgnula prethodna istraživanja koja su otkrila da je alkohol "zaštitni" ili da osobe koje lagano do umjereno piju imaju najmanji rizik od demencije, čak i u usporedbi s onima koji ne piju. Oni koji nisu pili mogli su imati veći rizik od demencije jer je ta kohorta uključivala ljude koji su možda prije pili, a prestali su piti zbog zdravstvenih problema poput kognitivnog pada.
Studija je otkrila da su ljudi koji su razvili demenciju brže smanjili pijenje od onih koji nisu, što sugerira da bi kognitivni pad mogao uzrokovati da ljudi piju manje. To jest, konzumacija alkohola utječe na demenciju, ali vrijedi i obrnuto: demencija utječe na konzumaciju alkohola.
"Ako pijete redovito i želite popiti jedno piće dnevno, to nije strašno štetno za zdravlje vašeg mozga, ali je donekle štetno", rekao je Gelernter.
Alkohol u mozgu
Alkohol može smanjiti našu moždanu rezervu - biološki "hardver" - čineći naš mozak "ranjivijim na druge patologije", objasnila je Topiwala. Alkohol prodire u stanice našeg tijela unutar nekoliko minuta nakon pijenja, lako prelazeći krvno-moždanu barijeru. U mozgu, alkohol pojačava neurotransmitere koji inhibiraju neuronsku aktivnost, što prigušuje dijelove frontalnog korteksa i oslobađa dopamin - zbog čega onaj pijani osjećaj može biti ugodan.
Iako su akutni učinci alkohola dobro proučeni, "pitanje što kronično pijenje alkohola čini još je uvijek nepoznato", rekla je Zahr. Alkohol je neurotoksin, a prekomjerno pijenje i poremećaj upotrebe alkohola - definiran kao problematičan obrazac upotrebe alkohola - povezan je s raširenom atrofijom u mozgu, ne ograničavajući se samo na centre za pamćenje poput hipokampusa, piše The Washington Post.
Demencije povezane s alkoholom mogu se razlikovati od drugih vrsta poput Alzheimerove bolesti jer više utječu na druge regije mozga poput talamusa i malog mozga, dodala je Zahr. Isto tako, za razliku od Alzheimerove bolesti, koja je progresivna i ne može se izliječiti, dokazi za demencije povezane s alkoholom sugeriraju da "ako prestanete piti, bit ćete bolje", rekla je Zahr koja je napisala pregled o odnosu alkohola i demencije.
U studijama na ljudima koji su prekomjerno pili, ali su prestali, pokazalo se da mogu oporaviti dio kognitivnih funkcija i volumena mozga. "Ovo je jedna od onih stvari koje se ne javljaju kod frontotemporalne demencije, niti kod Alzheimerove bolesti", rekla je Zahr.
Ovaj oporavak od atrofije nije baš shvaćen, ali za Zahr je to dokaz da alkohol ne ubija moždane stanice. "Ako je ubijao moždane stanice, nema šanse da biste imali toliki oporavak mozga kada prestanete piti", rekla je. Prethodna istraživanja u kojima su pažljivo prebrojane stanice nije pronađen veliki gubitak neurona s izloženošću alkoholu.
Alkohol također remeti bijelu tvar našeg mozga, koja se omotava oko veza koje omogućuju neuronima da međusobno komuniciraju. Bijela tvar se može regenerirati, ali alkohol vjerojatno ima "vrlo duboke učinke na oštećenje regeneracije mijelina", rekla je Zahr.
Studije snimanja mozga otkrile su štetne ishode za mozak čak i kod jednog ili dva pića dnevno kada se konzumiraju dosljedno tijekom vremena. Topiwala i njezini kolege otkrili su da je umjereni unos alkohola povezan s manjom sivom tvari i povećanim željezom u mozgu, što je povezano s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Kako upravljati unosom alkohola
Ako želite smanjiti unos alkohola, možete isprobati izazove poput Trijeznog listopada ili Suhog siječnja. Također su sve popularnija bezalkoholna pića koja vam mogu pomoći da izbjegnete pritisak da pijete alkohol. Za one koji više piju, suradnja s liječnikom ključna je kako bi se izbjegli potencijalno opasni učinci prebrze apstinencije.
Izbjegavajte prekomjerno pijenje, koje je štetnije za mozak. To može biti zbog "efekta rasplamsavanja" gdje ponovljeno "namakanje" mozga u alkoholu i prestanak pijenja dovodi do "mini-apstinencije" za koju se smatra da je neurotoksičnija, rekla je Topiwala. Umjesto toga, "raspodijelite unos, smanjite postotak etanola, izmjenjujte alkoholna pića s bezalkoholnim pićima, smanjite volumen", savjetovala je.