Iznenađujući simptome koji mogu ukazivati na napad anksioznosti
Svatko od nas u nekom trenutku života doživi anksioznost. Kada čekate u redu, zaglavite u prometu ili očekujete rezultate važnog testa, razina stresa gotovo sigurno raste. No, osim razumljivo stresnih situacija, gotovo 359 milijuna ljudi pati od anksioznog poremećaja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), što ga čini najčešćim mentalnim poremećajem u svijetu.
Ali kako razlikovati povremeni osjećaj tjeskobe od anksioznosti koja zahtijeva liječenje? Ključ je u prepoznavanju tjelesnih simptoma anksioznosti.
Prema riječima psihijatra dr. Davida Merrilla iz Pacific Neuroscience Institutea u Santa Monici, kad ste anksiozni, možete se osjećati razdražljivo, umorno, nemirno i "izvan ravnoteže". Ti su osjećaji lako prepoznatljivi, ali postoje i fizički simptomi koji se često pogrešno pripisuju prehladi, gripi, alergiji ili mamurluku — iako mogu biti povezani upravo s anksioznošću. Dr. Merrill objašnjava da se mentalni i tjelesni simptomi anksioznosti često međusobno isprepliću — primjerice, tjeskoba može uzrokovati probavne probleme, koji onda dodatno pogoršavaju tjeskobu.
Stručnjaci za mentalno zdravlje, dr. David Merrill i dr. Joseph Laino s NYU Grossman School of Medicine, otkrivaju najčešće fizičke znakove anksioznosti i savjete kako ih prepoznati i ublažiti.
Fizički simptomi anksioznosti
Ubrzan rad srca
Anksioznost je dio prirodnog alarmnog sustava tijela, koji nas upozorava na opasnost, objašnjava dr. Laino.
Kada mozak (točnije amigdala) prepozna prijetnju, aktivira se lučenje hormona kortizola i adrenalina. Ti hormoni pripremaju tijelo na reakciju — bijeg ili borbu.
Rezultat je ubrzan rad srca i povišen krvni tlak, a često i preskakanje srca (palpitacije). "Ta je reakcija važna za preživljavanje, no problem nastaje kad se alarmni sustav ne isključi", kaže dr. Laino. U tom slučaju tijelo ostaje u stanju pripravnosti, što može pogoršati simptome.
Zimica ili pojačano znojenje
Kao dio reakcije "bori se ili bježi", možete osjetiti naglu promjenu temperature, ističe dr. Merrill.
Dio mozga koji regulira tjelesnu toplinu, hipotalamus, reagira na stres, pa možete istovremeno imati zimicu, znojenje ili oboje. Uz to, napetost mišića tijekom anksioznosti može uzrokovati i bolove u mišićima te neugodne valove vrućine ili hladnoće, piše Aol.
Kratkoća daha
Srce i pluća usko surađuju, pa kada se jedno ubrza, i drugo reagira.
Ako vam srce kuca ubrzano, pluća pokušavaju nadoknaditi manjak kisika pa dolazi do plitkog disanja. "Zato tijekom jakog napada anksioznosti ili panike možete imati i osjećaj da ne možete doći do daha", objašnjava dr. Merrill.
U takvim trenucima pomažu vježbe dubokog disanja. No ako imate bol u prsima ili se stanje ne smiri nakon nekoliko minuta, odmah potražite liječničku pomoć.
Mučnina ili probavne tegobe
U stresnim situacijama živčani sustav igra veliku ulogu u tjelesnim reakcijama.
"U crijevima se nalazi više živčanih vlakana nego bilo gdje drugdje u tijelu", kaže dr. Merrill. Zato kad ste uzbuđeni ili nervozni, osjećate one poznate "leptiriće u trbuhu".
Također, većina serotonina — hormona koji utječe na raspoloženje — nalazi se u crijevima. Kada doživljavate emocionalni stres, poremeti se ravnoteža serotonina i živčanih signala, što može uzrokovati mučninu, probavne smetnje ili bol u želucu.
Zatvor ili proljev
Tijelo tijekom stresa preusmjerava energiju i protok krvi prema organima koji su važni za preživljavanje — srce, mišići, oči i uši. Probava tada postaje "manje važna".
"Kako se krv usmjerava prema mišićima i osjetilima, probavna pokretljivost se mijenja", objašnjava dr. Merrill. To može dovesti do zatvora, ali i do suprotnog problema — proljeva. Kod nekih osoba zatvor i proljev se mogu izmjenjivati.
Dodatni simptomi mogu uključivati nadutost, plinove, grčeve i bolove u trbuhu.
Trnci, bol i napetost u tijelu
Kako je središnji živčani sustav povezan s perifernim živcima, svaka emocionalna napetost može izazvati tjelesne senzacije poput trnaca, napetosti ili boli.
"Kada su živci aktivirani, može se pojaviti osjećaj trnaca u prstima, zatezanja mišića ili čak oštra bol u području donjih leđa, čeljusti ili vrata", kaže dr. Merrill.
To je posljedica pojačane živčane aktivnosti — tijelo je u pripravnosti, kao da se priprema na fizičku akciju, iako stvarne prijetnje nema.
Kako ublažiti simptome i smanjiti anksioznost
Kada prepoznate fizičke znakove anksioznosti, važno je ne ignorirati ih.
Prvi korak je mindfulness praksa — tehnike svjesnog disanja i pokreta koje povezuju um i tijelo. Dr. Merrill preporučuje jogu ili tai chi, jer kombiniraju disanje i kretanje te pomažu u smirivanju živčanog sustava.
Ako su simptomi česti ili intenzivni, razgovarajte s liječnikom ili psihologom. "Važno je da stručnjak procijeni uzrok simptoma i postavi točnu dijagnozu", ističe dr. Laino.
Najvažnije je shvatiti problem ozbiljno. "Činjenica da je simptom povezan s anksioznošću ne znači da ga treba zanemariti", upozorava dr. Laino. "Postoje različiti lijekovi i oblici terapije razgovorom koji mogu pomoći osobama s akutnom, kroničnom ili posttraumatskom anksioznošću."
Dobra vijest je da, kada naučite upravljati anksioznošću, i vaši tjelesni simptomi postaju blaži. Tijelo i um funkcioniraju zajedno — kad se jedan smiri, i drugi se oporavlja.