Pijenje kave na ovaj način može vam produžiti život
Ritual kuhanja i ispijanja svježe kave svako jutro nešto je čemu se mnogi od nas vesele, a otkrića novog istraživanja mogla bi vam dati poticaj da si natočite još jednu šalicu. Znanstvenici su analizirali povezanost između konzumacije kave i smrtnosti na velikom uzorku ispitanika te otkrili da kava može imati pozitivan učinak na dugovječnost – ali uz određene uvjete.
Vaša dnevna šalica kave može ponuditi više od samog naleta energije i dobrog raspoloženja – saznajte kako može pridonijeti duljem i zdravijem životu.
Što je pokazalo istraživanje?
Znanstvenici su gotovo deset godina pratili navike ispijanja kave kod više od 46 000 odraslih osoba u SAD-u. Sudionici su sami prijavili koliko često piju kavu, piju li običnu ili bezkofeinsku, te dodaju li šećer i mlijeko – i ako da, u kojim količinama.
Te su podatke istraživači usporedili s Nacionalnom bazom podataka o smrtnosti kako bi otkrili postoji li veza između konzumacije kave i rizika od smrti, uključujući smrtnost uzrokovanu bolestima poput raka i srčanih bolesti.
Rezultati sugeriraju da način na koji pijemo kavu – i u kojim količinama – može imati značajan utjecaj na naše zdravlje i dugovječnost, piše Prevention.
Nakon analize prikupljenih podataka, znanstvenici su otkrili da konzumacija jedne do tri šalice kave dnevno može biti povezana s manjim rizikom od smrti iz svih uzroka. "Posebno se pozitivni učinci bilježe kada se pije crna kava ili ona s minimalnim dodacima šećera i zasićenih masnoća", pojašnjava neurolog dr. David Perlmutter, član Američkog koledža za nutricionizam.
Točnije, ispijanje crne kave ili kave koja po šalici (240 ml) sadrži manje od 2,5 grama šećera (nešto više od pola čajne žličice) i manje od 1 grama zasićenih masti iz mlijeka ili vrhnja povezano je s 14 % nižim rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka u usporedbi s nekonzumiranjem kave, dodaje dr. Perlmutter.
Ali postoji i kvaka. Iako umjerena konzumacija kave može biti povezana s duljim životom, istraživanje je otkrilo i da većina Amerikanaca u svoju šalicu kave dodaje u prosjeku 3,2 grama šećera i oko pola grama zasićenih masti – što je iznad preporučene razine ako želimo zdravstvene benefite. "U tome i jest problem s mnogim specijalitetima od kave koji su danas toliko popularni", upozorava dr. Perlmutter.
Kave s aromatiziranim sirupima, punomasnim mlijekom, šlagom i drugim dodacima mogu biti ukusnije, ali ujedno poništavaju pozitivne učinke koje bi jednostavna, crna kava mogla pružiti za zdravlje i dugovječnost.
Zašto je kava dobra za zdravlje?
Brojna postojeća istraživanja potvrđuju da kava – kada se konzumira bez dodatnog šećera i masnoća – može imati pozitivan učinak na zdravlje. "Kava je prirodan izvor antioksidansa kao što su polifenoli i klorogenska kiselina", objašnjava dr. Perlmutter. "Ti spojevi, zajedno s drugima u kavi, pomažu u borbi protiv upala i oksidativnog stresa" – dva ključna čimbenika koja doprinose razvoju kroničnih bolesti.
Upravo zato kava može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i kognitivnog propadanja – sve to izravno utječe na kvalitetu i duljinu života, zaključuje dr. Perlmutter.
Nuspojave kave – kada je previše ipak previše
Kofein u kavi može imati brojne prednosti – poboljšava budnost, ubrzava metabolizam i podržava zdravlje mozga, ističe dr. Perlmutter.
Međutim, s količinom treba biti oprezan. Prekomjerno konzumiranje kave može dovesti do negativnih nuspojava poput anksioznosti, povišenog krvnog tlaka, lupanja srca, probavnih tegoba i nesanice, upozorava Michelle Routhenstein, magistra nutricionizma i dijetetičarka specijalizirana za zdravlje srca.
Dodaje i da vrlo visok unos kave može blago smanjiti apsorpciju kalcija, što potencijalno može utjecati na zdravlje kostiju – osobito kod osoba koje već imaju manjak kalcija u prehrani. Kao i kod svega, ključ je u ravnoteži – kava može biti korisna, ali samo kad se pije pametno i u umjerenim količinama.
Kako piti kavu za dobro zdravlje
Istraživanje podržava konzumaciju jedne do tri šalice crne ili minimalno prerađene kave dnevno kao dio zdravog načina života. Dr. Perlmutter preporučuje ograničiti dodatke – manje od 2,5 grama šećera i manje od 1 grama zasićenih masti po šalici – što se može postići korištenjem obranog mlijeka ili biljnih napitaka poput zobenog ili bademovog mlijeka. Routhenstein dodaje da ako ste trudni ili dojite ili vam je na neki drugi način propisan određeni unos kofeina, slijedite preporuke svog liječnika.
Za kraj, kako biste izbjegli pretjerani unos kofeina, dr. Perlmutter predlaže uvođenje "policijskog sata za kavu" — vremena nakon kojeg više ne palite aparat za kavu. "Općenito preporučujem 14 sati kao granicu kako bi se utjecaj kave na san sveo na najmanju moguću mjeru", zaključuje.