Ako ne jedeš ovu hranu, postoji veća šansa da ćeš biti depresivna

Guliver/Shutterstock
Mnogi stručnjaci godinama upozoravaju na posljedice visokog kolesterola te rizik od srčanih oboljenja. Stoga se promoviraju navike koje pomažu održavanje zdravih vrijednosti kolesterola, a koje se prije svega tiču prehrane. Ipak, treba znati da je postojanje određene količine kolesterola u krvi zdrava i apsolutno neophodna stvar.
Vidi originalni članak

To potvrđuje i nova meta-analiza objavljena u časopisu Journal of Psychiatry & Neuroscience. Analiza je utvrdila kako su niske razine kolesterola u krvi, potencijalno uzrokovane izbacivanjem svih vrsta masti iz prehrane, bile povezane s većim rizikom od depresije i samoubojstva. Točnije, stručnjaci tvrde da su ljudi s najnižim razinama kolesterola imali nevjerojatnih 112 posto veći rizik od suicidalnih misli. 

Bez kolesterola ne bi bilo spolnih hormona, a ni mozga

Naime, kolesterol je normalan sastojak krvi i općenito ljudskog tijela, ali i osnovni sastojak spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona ni estrogena. Ujedno, bez kolesterola u krvi ne bi bilo no žučnih soli koje pomažu u probavi masnoća, a bila bi nemoguća izgradnja ovojnica stanica - pa bi infekcije direktno ulazile iz okoline. U krajnjem slučaju, ne bi bilo ni našeg mozga.  "Zdrave masti trebaju činiti oko 25 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija. Točnije, od 55 do 78 g masti na 2000 kalorija na dan", tvrdi nutricionist Frances Largeman-Roth.

Pet koraka uz koje ćeš hormone dovesti u ravnotežu

Koje masti su najbolje i koje namirnice bi trebala jesti?

Postoje dva tipa kolesterola – HDL (lipoprotein visoke gustoće), dobar kolesterol koji je koristan za zdravlje, i LDL (lipoprotein niske gustoće), koji je štetan. Visoke vrijednosti LDL-a, a male HDL-a, povećavaju rizik od taloženja masti u glavnim krvnim žilama, a posljedično i od srčanog udara. Tako postoje i dvije vrste masnoća u prehrani. Zasićene masnoće u hrani, kao što su masti životinjskog porijekla, povećavaju nivo kolesterola u krvi. Ipak, postoje i korisne masnoće u prehrani poput omega-3 masnih kiselina iz ribe, masline, kikirikija, sjemenki grožđa, avokada i uljane repice. One ne podižu nivo LDL  kolesterola. Ujedno, trans masnoće (sadrže ih prerađene i pržene namirnice i većina margarina), mogu povećati ukupni štetan LDL kolesterol i smanjiti nivo dobro HDL kolesterola. 

Povezanost kolesterola i vitamina D

Vitamin D vrlo je važan za zdravlje organizma. Vitamin D je oblik steroidnog hormona i često se zaboravlja da vitamin D ima daleko najveću paletu djelovanja u organizm te da najviše bolesnih stanja nastaje upravo zbog njegova deficita. U našoj koži pod utjecajem sunca od kolesterola nastaje vitamin D (kolekalciferol), a kasnije u jetri i bubrezima nastaje aktivni vitamin D (kalcitriol). Vitamin D ima važnu funkciju i kada je riječ o raspoloženju. 

Naime, rezultati istraživanja predstavljeni na 4. godišnjem susretu Endokrinološkog društva u Houstonu pokazuju kako je odgovarajući dnevni unos vitamina D važan za dobro raspoloženje. Žene koje su sudjelovale u istraživanju nisu uvodile terapiju antidepresiva niti mijenjale druge faktore u okruženju. Povećale su unos vitamina D te su nakon testiranja navele kako osjećaju značajno poboljšanje stanja, ranije klasificiranog kao klinička depresija.

Zašto je za uravnotežen imunitet ključan vitamin D?

Postoji više čimbenika koji utječu na pojavu depresije

Ipak, unos kvalitetnih masti nije rješenje za svakoga tko se bori s depresijom. Iako je veoma nizak kolesterol jedan od čimbenika koji utječu na depresiju, postoji još niz faktora. Drugi čimbenici mogu biti nedostatka hranjivih tvari, određeni lijekove ili genetska otpornost. Dakle, svaki pojedini slučaj depresije ili problema s raspoloženjem ne mora nužno biti izliječen samo s promjenama prehrane.

Istraživanje: Uzrokuje li internet depresiju ili depresivce privlači internet?

 

 

Posjeti missZDRAVA.hr