Česta dilema: Je li bolje jesti češće, a manje obroke ili jedan do dva veća?
Mnoga istraživanja pokazuju da mnogo malh obroka tijekom dana nije najbolja opcija! Također, istraživanja upozoravaju na činjenicu da još uvijek nije jasno pomažu li češći obroci u gubitku kilograma! Ovaj članak, prema pisanju Healthline-a, istražuje koliko obroka bi trebali jesti te raspravlja o općoj zdravstvenoj važnosti učestalosti obroka.
Povećavaju li učestali obroci brzinu metabolizma?
Brzina metabolizma je broj kalorija koje tijelo sagorijeva u određenom vremenskom razdoblju. Ideja da se češćim, manjim obrocima ubrzava metabolizam je mit. Istina je da probavljanje obroka blago podiže metabolizam i taj je fenomen poznat kao termički učinak hrane. Međutim, ukupna potrošena hrana određuje količinu energije koja se troši tijekom probave. Jedenje tri obroka od 800 kalorija izazvat će isti termički učinak kao jedenje šest obroka od 400 kalorija. Doslovno nema razlike. Više studija uspoređivalo je unos više manjih obroka u odnosu na manji unos većih obroka i zaključilo da nema značajnog utjecaja ni na brzinu metabolizma ni na ukupnu količinu izgubljenih masti. Dakle, češće jedenje ne povećava ukupnu brzinu metabolizma niti broj kalorija koje sagorijevaš tijekom dana.
Više manjih obroka smanjuje te balansira razine šećera u krvi?
Jedan od argumenata koji se često pojavljuje jest onaj da bi ljudi trebali često jesti kako bi uravnotežili razinu šećera u krvi. Smatra se da jedenje većih obroka dovodi do brzog pada razina šećera u krvi, dok bi jedenje manjih i češćih obroka trebalo stabilizirati razinu šećera u krvi tijekom dana. Međutim, ova tvrdnja nije znanstveno utemeljena. Studije pokazuju da ljudi koji jedu manje puta tijekom dana, ali veće porcije u prosjeku imaju nižu razinu glukoze u krvi, prenosi Healthline. Možda imaju veće skokove šećera u krvi, ali sveukupno su njihove razine znatno niže. To je posebno važno za ljude koji imaju problema s šećerom u krvi jer povišen šećer u krvi može uzrokovati različite probleme. Također se pokazalo da rjeđe jedenje poboljšava sitost i smanjuje glad u usporedbi s češćim obrocima.
"Doručak je najvažniji obrok u danu ..." Je li to točno?
Uvriježeno je mišljenje da je doručak nužan, da ubrzava metabolizam i pomaže u mršavljenju. Štoviše, promatračke studije dosljedno pokazuju da su osobe koje preskaču doručak češće pretile, za razliku od osoba koje redovito doručkuju, prenosi Healthline. Ipak korelacija nije jednaka uzročnosti. Ovi podaci ne dokazuju da doručak pomaže u mršavljenju, već samo da je doručak povezan s manjim rizikom od pretilosti. Međutim, nema dokaza da doručak "pokreće" metabolizam. Ipak, jedenje doručka može imati koristi u određenim zdravstvenim aspektima. Čini se da je tjelesna kontrola šećera u krvi bolja ujutro. Stoga doručak s visokim unosom kalorijama rezultira nižom prosječnom dnevnom razinom šećera u krvi u usporedbi s visokokaloričnim jelom za večeru. Dakle, ljudi s dijabetesom i oni koji su zabrinuti zbog razine šećera u krvi trebali bi razmisliti o zdravom doručku. No, ako nikako ne možeš jesti ujutro, jednostavno preskoči doručak i pazi da se ostatak dana hraniš zdravo. Ako nisi gladna ujutro, preskoči doručak. Samo pazi da se zdravo hraniš ostatak dana.
Preskakanje obroka s vremena na vrijeme ima zdravstvene koristi!
Povremeni post popularan je u posljednje vrijeme. Povremeni post (Intermittent fasting) znači da se strateški suzdržavamo od jela u određeno vrijeme, poput preskakanja doručka i ručka svaki dan ili dva duža 24-satna posta svaki tjedan. Ovaj bi pristup trebao dovesti tijelo u "gladovanje" što bi trebalo rezultirati gubitkom kilograma. Studije na ljudima i životinjama pokazuju da isprekidan post ima razne zdravstvene dobrobiti, uključujući poboljšanu osjetljivost na inzulin, nižu glukozu, niži inzulin i razne druge dobrobiti.
Koliko obroka dnevno treba jesti?
Česti obroci nemaju nikakve zdravstvene koristi. Takvim načinom prehrane se ne povećava sagorijevanje kalorija niti se pospiješuje gubitak kilograma. Češće jedenje malih obroka također ne poboljšava razine šećera u krvi. Dakle, zdravije je jesti manje obroka tijekom dana. Čini se posve jasnim da je mit o čestim, malim obrocima upravo to – mit!
Stoga Healthline predlože novu ideju za određivanje optimalnog vremena za obroke:
Kad si gladna, jedi!
Kad si sita, stani!
Ponavljaj ovo unedogled!