Tri srčana stanja koja povećavaju rizik od demencije i kako se zaštititi od njih
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu živi preko 50 milijuna osoba s demencijom i prosječno je svake godine preko 10 milijuna novooboljelih. U Hrvatskoj prema procjenama živi oko 87 tisuća oboljelih. Iako su brojke nedvojbeno zastrašujuće, svi mi imamo moć dramatično smanjiti rizik od demencije, a to možete učiniti i tako da se počnete brinuti za vaše srce.
U novom izvješću koje je objavila Američka udruga za srce upozorava se da tri uobičajene kardiovaskularne bolesti – zatajenje srca, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca – povećavaju rizik od razvoja demencije, pojma koji opisuje niz simptoma uključujući poteškoće s pamćenjem, razmišljanjem, rješavanjem problema, prosudbom ili jezikom, piše The Telegraph.
Istraživanje je pokazalo da 14 do 81 posto pacijenata sa zatajenjem srca ima neki stupanj kognitivnog oštećenja. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju 39 posto veći rizik od problema s pamćenjem ili razmišljanjem, dok oni sa srčanim bolestima imaju 27 posto veći rizik od razvoja demencije. Nakon srčanog udara, do 50 posto pacijenata doživi kognitivni pad.
Vaskularna demencija, drugi najčešći oblik bolesti nakon Alzheimerove bolesti, dominantno je uzrokovana kardiovaskularnim bolestima. One ugrožavaju opskrbu mozga krvlju, oštećuju ili ubijaju moždane stanice uskraćujući im kisik i hranjive tvari potrebne za funkcioniranje.
"Kontrola zdravlja srca od rane dobi važna je za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i srčanih problema, zaštitu zdravlja mozga i smanjenje rizika od kognitivnog pada u kasnijem životu", rekao je Fernando D Testai, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Illinois.
"Fraza koju koristimo je: 'Što je dobro za srce, dobro je i za mozak'", kaže dr. Ahmad Khundakar, viši predavač biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Teesside, čija su specijalnost demencija i neuroznanost.
"Čimbenici životnog stila igraju veliku ulogu u zdravlju srca, što zatim ima ogroman utjecaj na zdravlje mozga, pa ako možemo modificirati te čimbenike, možemo značajno poboljšati svoje šanse da izbjegnemo demenciju", dodao je Khundakar.
Razumijevanje ovih srčanih stanja ključno je za razumijevanje onoga što trebamo učiniti. Saznajte što znače ova stanja, kako su povezana sa zdravljem mozga i kako se možemo zaštititi da ne obolimo od njih.
Zatajenje srca
Do zatajenja srca dolazi kada srce ne može pumpati krv po tijelu onoliko dobro koliko bi trebalo. Uzrokuje ga oštećenje srca, obično zbog visokog krvnog tlaka ili bolesti srca.
"Ovo stanje dovodi do skupine simptoma", kaže dr. Sohail Khan, konzultant i interventni kardiolog u bolnici Harborne u Birminghamu. “To uključuje umor, nedostatak zraka, osobito nakon aktivnosti, i zadržavanje tekućine, što dovodi do natečenosti i nadutosti. Tekućina se nakuplja u plućima, pa se pacijenti često bude noću zbog otežanog disanja.”
Druga nuspojava je smanjena razina kisika koji krvnim žilama dolazi do mozga, a upravo to povećava rizik od vaskularne demencije. "Male rupe, ili hiperintenziteti, počinju se pojavljivati u bijeloj tvari mozga koja se sastoji se od živčanih vlakana prekrivenih mijelinom", kaže dr. Khundakar. "Oni mogu utjecati na sklopove uključene u kognitivnu funkciju i pamćenje, oštećujući ih."
Kako vaskularna demencija utječe na mozak
Alzheimerova bolest je bolest koja počinje unutar mozga, uzrokujući stvaranje plakova koji dovode do neurodegeneracije. Međutim, dr. Khundakar kaže: "Smatra se da nedostatak kisika koji dolazi do mozga također pogoršava Alzheimerovu patologiju."
Testovi za zatajenje srca uključuju krvni test i elektrokardiogram (EKG), koji bilježi električnu aktivnost srca. Zatajenje srca može se liječiti lijekovima kao što su inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE), koji opuštaju i otvaraju krvne žile, i beta blokatorima za usporavanje otkucaja srca.
Prelazak na zdraviju prehranu i tjelovježba mogu ublažiti simptome, ali dr. Khan kaže: "Nažalost, jednom kad imate zatajenje srca, vrlo ga je teško poništiti, pa je puno bolje da ga pokušate izbjeći."
Najvažniji način da to učinite jest da osigurate da vam krvni tlak bude na zdravoj razini. Nakon četrdesete godine dobro bi bilo da vodite brigu o vašem metaboličkom zdravlju tako da redovito odlazite na preventivne preglede koji uključuju provjeru krvnog tlaka i kolesterola.
"Svi bismo trebali preuzeti odgovornost za naše zdravlje i znati kakve su naše brojke, budući da su to faktori rizika koje možemo mijenjati, s kojima možemo nešto učiniti", kaže dr. Khan. "Nemojte pretpostavljati da će vam kolesterol biti nizak, jer možda i nije."
Ovogodišnje izvješće istraživača s UCL-a pokazalo je da se sedam posto slučajeva demencije može pripisati visokoj razini lipoproteina niske gustoće (LDL) ili "lošeg" kolesterola u srednjim godinama. Smanjenje unosa zasićenih masti, održavanje zdrave tjelesne težine, prehrana bogata povrćem i dobrim masnoćama, redovita tjelovježba, izbjegavanje pušenja i ograničavanje alkohola ključni su za snižavanje kolesterola i krvnog tlaka.
Fibrilacija atrija
Fibrilacija atrija najčešći je tip srčane aritmije u ljudi. Učestalost se povećava sa starenjem. Oko pet posto osoba starijih od 65 godina imat će fibrilaciju i 10 % osoba iznad 80 godina ima ovu aritmiju. Učestalost fibrilacije atrija globalno je u porastu i tijekom posljednjih 50 godina porasla je tri puta. Ovo stanje uzrokuje nepravilan i često abnormalno brz rad srca. Simptomi uključuju lupanje srca, vrtoglavicu i otežano disanje.
Kod fibrilacije atrija električni signali postaju kaotični, nepravilni i vrlo brzi, a nastaju izvan sinusnog čvora u ostalim dijelovima desne pretklijetke, uzrokujući da se gornje dvije komore srca (atriji ili pretklijetke) trzaju ili trepere. To uzrokuje nepravilan rad srca i može uzrokovati bržu srčanu frekvenciju od uobičajene. Iako uzrok nije u potpunosti razjašnjen, "obično pogađa starije ljude i ljude s dugotrajnim stanjima kao što su bolesti srca, visoki krvni tlak i pretilost", kaže dr. Khan.
Nepravilni otkucaji srca povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, koji mogu putovati do mozga i izazvati moždani udar. "Veliki moždani udari nastaju kada dođe do začepljenja relativno velike krvne žile, a to prekida dovod kisika u dijelove mozga, što utječe na kognitivnu funkciju", kaže dr. Khundakar. "Također postoje prolazni ishemijski napadi ili mini-moždani udari, potaknuti začepljenjima u vrlo malim krvnim žilama koje dopiru do mozga, a oni mogu uzrokovati vaskularnu demenciju."
Ako su ljudi zabrinuti za svoj puls, mogu ga sami provjeriti: normalan puls bi trebao biti redovit i između 60 i 100 otkucaja u minuti kada se odmarate.
Ovo stanje obično zahtijeva lijekove, pa je traženje liječničke pomoći ključno. Liječenje uključuje antiaritmike kao što su beta blokatori za kontrolu otkucaja srca, a ponekad i pacemakere. Slično zatajenju srca, rizik od fibrilacije atrija može se smanjiti kontrolom tjelesne težine putem prehrane i tjelovježbe, izbjegavanjem pušenja i prekomjernog pijenja te kontrolom krvnog tlaka.
Koronarna bolest srca
Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a na razini EU zemalja 36 % svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB.
I u Hrvatskoj, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 % (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 % (4.289) u ukupnom mortalitetu, prema podacima HZJZ.
Koronarna bolest srca nastaje kada su krvne žile koje opskrbljuju srce sužene ili začepljene nakupljanjem masnih naslaga u arterijama. Bol u prsima i otežano disanje među glavnim su simptomima bolesti koja se obično dijagnosticira krvnim testom i EKG-om. Ne može se izliječiti, ali se može liječiti lijekovima, operacijom i angioplastikom pomoću balona i stentova za proširenje arterija.
Istraživanja su pokazala da kombinacija bolesti srca i genetske predispozicije za Alzheimerovu bolest utrostručuje količinu beta-amiloida, proteina koji se nakuplja i pokreće Alzheimerovu bolest u mozgu.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Sheffieldu također su otkrili da srčana bolest uzrokuje poremećaj ključne moždane funkcije koja povezuje aktivnost mozga i protok krvi, što znači da mozak dobiva manje krvi za istu količinu aktivnosti. Ova moždana disfunkcija uvod je u demenciju.
“Nažalost, većina ljudi ima određeni stupanj ateroma ili plaka do svojih 20-ih ili 30-ih godina, a to se progresivno pogoršava kako starimo”, kaže dr. Khan. “Ali nakupljanje plaka može se ubrzati visokim kolesterolom i krvnim tlakom, pušenjem, dijabetesom, nedostatkom tjelovježbe i lošom prehranom.
"Dakle, postoji toliko toga što možemo učiniti promjenom životnog stila kako bismo utjecali na zdravlje našeg srca, a time možemo i minimizirati rizik od demencije", objasnio je Khan.