Što je krvna plazma i od čega se sastoji?

Krvna plazma je tekućina žućkaste boje koja igra važnu ulogu u tjelesnim funkcijama i neophodna je za zdravlje krvi. To uključuje regulaciju krvnog tlaka i volumena krvi, pomoć kod zgrušavanja i imuniteta, prijenos hranjivih tvari, uklanjanje otpada i održavanje odgovarajuće pH ravnoteže. 

Krvna plazma se uglavnom sastoji od vode (90 %) i soli apsorbiranih kroz probavni trakt. No, sadrži i druge važne komponente: 

• Koagulansi koji usporavaju krvarenje kod posjekotine ili ozljede. Oni djeluju tako da pomažu krvi da postane gušća i da se zgruša na mjestu ozljede. Fibrinogen je jedan takav koagulant koji se nalazi u plazmi i pomaže u zgrušavanju krvi.
• Elektroliti koji reguliraju pH razinu u krvi. Uobičajeni elektroliti koji se nalaze u krvnoj plazmi uključuju natrij, klorid, kalcij, kalij i bikarbonat.
• Proteini plazme, poput albumina i globulina, koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka. Također igraju ulogu u cjelokupnom zdravlju, regulirajući metabolizam, imunološki odgovor i razine hormona.
• Imunoglobulini (antitijela) su proteini koje proizvode bijele krvne stanice koje igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru. Bore se protiv bakterija, virusa i drugih organizama i tvari koje bi mogle uzrokovati bolest.

Krvna plazma se razlikuje od krvnog seruma. Serum je tekući dio krvi nakon što se krv zgrušala. Plazma još uvijek sadrži čimbenike zgrušavanja, dok ih u krvnom serumu više nema. Isto tako krvna plazma je komponenta krvi, dok je krv tekuće vezivno tkivo koje se sastoji od krvne plazme i krvnih stanica i pločica (eritrociti, leukociti i trombociti).

crvena krvna zrnca Što su eritrociti i zašto su bitni za zdravlje krvi?

Koja je uloga krvne plazme u medicinskim tretmanima?

Krvna plazma i njezine komponente koriste se u liječenju i dijagnozi mnogih teških bolesti. Proteini i antitijela prisutni u krvnoj plazmi mogu se koristiti za liječenje pacijenata s kroničnim stanjima kao što su hemofilija i autoimuni poremećaji. Terapija rekonvalescentnom plazmom ponekad se koristi za liječenje pacijenata sa zaraznom bolešću za koju ne postoji poznati lijek. Rekonvalescentna plazma također može pomoći istraživačima da razumiju koje su podskupine imunoloških stanica najzastupljenije tijekom imunološkog odgovora i zašto.

Krvna plazma može se pregledati kako bi se otkrila prisutnost i prevalencija specifičnih protutijela, poput onih na covid. Rastuće i padajuće razine antitijela pomažu liječnicima da razumiju kada imunizacija nudi vrhunsku zaštitu od virusne infekcije i je li potrebno dodatno cijepljenje za održavanje imuniteta.

Postoje i lijekovi dobiveni iz plazme koji služe za liječenje ljudi s nedostatkom i disfunkcijom proteina plazme. Ovi poremećaji javljaju se u vrlo maloj populaciji pacijenata i pripadaju skupini rijetkih bolesti. Sastojci tih lijekova su najčešće imunoglobulini, albumin i faktori zgrušavanja.

Osim što ima ključnu ulogu u dijagnozi i liječenju bolesti, infuzija krvne plazme često se koristi za povećanje volumena krvi pacijenta tijekom operacije ili nakon traumatskog gubitka krvi, kako bi se spriječio šok i poboljšalo zgrušavanje krvi.

Za prikupljanje krvne plazme od zdravih donora koristi se postupak poznat kao plazmafereza, a može se koristiti i za liječenje bolesti kao što su:

• Neki poremećaji zgrušavanja krvi ili trombocita
• Wilsonova bolest. Može dovesti do prekomjernog nakupljanja bakra u krvi i utjecati na jetru. Vjeruje se da plazmafereza uklanja bakar i usporava oštećenje jetre. 
• Transplantacija organa. Plazmafereza može spriječiti odbacivanje presađenog organa.
• Neurološka stanja. Stanja poput Guillain-Barréovog sindroma, miastenije gravis i multiple skleroze utječu na središnji živčani sustav. Vjeruje se da donirana krvna plazme uklanja autoantitijela uzrokovana ovim stanjima koja uzrokuju ozljede središnjeg i perifernog živčanog sustava.

za zgrušnjavanje krvi Što su trombociti i zašto su bitni za zdravlje krvi?

Koji su česti poremećaji krvne plazme?

Postoji nekoliko rijetkih stanja koja utječu na krvnu plazmu, uključujući:

• Amiloidozu lakog lanca amiloida: proteinski poremećaj kod kojeg proteinska antitijela plazma stanica mijenjaju oblik i vežu se zajedno kako bi se taložili u organima, što rezultira neispravnim funkcioniranjem organa.
• Poremećaje krvi: Hemofilija i von Willebrandova bolest su stanja u kojima se krv ne zgrušava pravilno, a male ozljede mogu izazvati ozbiljno krvarenje.
• Imunodeficijenciju: stanje u kojem se tijelo ne može zaštititi od infekcije zbog nedostatka antitijela (imunoglobulina).
• Multipli mijelom: Rak krvi koji uzrokuje da tijelo proizvodi abnormalne, kancerogene plazma stanice u koštanoj srži i ograničava sposobnost tijela da proizvodi nove, zdrave krvne stanice.
• Trombocitnu trombocitopenijsku purpuru: poremećaj krvi u kojem dolazi do zgrušavanja krvi u malim krvnim žilama.

Simptomi poremećaja krvne plazme su:

• Bol u kostima
• Lako stvaranje modrica i/ili krvarenje
• Lupanje srca (aritmija)
• Bol u rukama i zapešću (sindrom karpalnog tunela)
• Oslabljeni imunološki sustav.

Liječenje poremećaja plazme razlikuje se ovisno o težini bolesti. Liječenje uključuje:

• Antibiotike
• Transfuziju krvi
• Kemoterapiju
• Transplantaciju matičnih stanica
• Steroide.

apel Oboljeli od multiplog mijeloma u Hrvatskoj nemaju jednake šanse

Zašto se krvna plazma donira?

Darivanje krvne plazme uključuje vađenje krvi, ekstrakciju plazme i vraćanje ostatka krvi darivatelju kroz proces koji se naziva plazmafereza. Ova vrsta darivanja traje nešto dulje od darivanja cijele krvi (60 do 90 minuta).

Osobe s AB krvnom grupom imaju univerzalnu vrstu plazme, što znači da svatko može sigurno primiti tu plazmu, posebno u hitnim slučajevima. Krvna plazma može se donirati svakih 28 dana, odnosno do 13 puta godišnje.

Kako bi netko postao darivatelj krvne plazme, mora zadovoljit sljedeće uvjete:

• Biti u dobi od 18 do 65 godina
• Težiti minimalno 50 kg i imati dovoljno krvi za sigurno darivanje
• Obavezno proći liječnički pregled
• Imati opsežnu analizu povijesti bolesti
• Biti negativan na prenosive viruse uključujući hepatitis i HIV
• Slijediti preporučenu dijetu koja uključuje 50 do 80 grama proteina dnevno. 

Koje su prednosti donacije krvne plazme

Prednost doniranja plazme je ta što darivatelj ima manji pregled svaki put kada donira. Također može dobiti naknadu za svoju donaciju, što je u Hrvatskoj jedan slobodan plaćeni dan. 

Postoje i neki dokazi da redoviti darivatelji krvne plazme mogu primijetiti smanjenje ukupnog kolesterola i lošeg LDL kolesterola. Prema jednoj studiji, darivatelji krvne plazme imali su niži krvni tlak do 14 dana nakon donacije, što sugerira da bi oni koji redovito doniraju mogli stabilizirati svoj krvni tlak.

Prednosti za primatelje krvne plazme je liječenje već spomenutih poremećaja krvne plazme, poremećaja zgrušnjavanja krvi i neuroloških stanja.

7 načina kako poboljšati zdravlje srca Darivanje krvi može pomoći u kontroli krvnog tlaka

Izazovi i etička razmatranja u donaciji i opskrbi krvnom plazmom

Većina zemalja u Europi oslanja se na dobrovoljne neplaćene sustave darivanja krvne plazme. Austrija, Češka, Njemačka i Mađarska imaju i plaćene i neplaćene usluge doniranja, a ove četiri zemlje trenutno prikupljaju više od 55 % plazme koja se koristi za proizvodnju proizvoda od plazme u EU.

Europa se trenutačno uvelike oslanja na uvezenu plazmu. U 2017. 38 % plazme potrebne za frakcioniranje dolazilo je iz europskih javnih službi za prikupljanje krvi, dok je 24% dolazilo iz privatnog sektora (uglavnom iz četiri zemlje koje dopuštaju plaćanja darivatelja), a preostalih 38 % je uvezeno, uglavnom iz SAD-a, zemlje koja također dopušta uplate donatorima. Diljem svijeta, 60 % plazme za frakcioniranje potječe iz SAD-a.

Darivanje plazme u Hrvatskoj

Budući da se krvna plazma, kao komponenta krvi, sastoji od proteina, elektrolita, koagulansa i imunoglobulina koji igraju važnu ulogu u tjelesnim funkcijama, od velike je važnosti donirati istu. Transfuzije krvne plazme i komponente proizvedene iz donirane plazme mogu spasiti život, a osobe s krvnom grupom AB posebno se potiču na doniranje jer imaju univerzalnu vrstu krvne plazme.

Prema nacrtu Nacionalnog programa opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme u Hrvatskoj se u 2023. doniralo 22 tisuće litara krvne plazme za frakcioniranje, dok bi do 2026. ta brojka trebala bit 60 tisuća kako bi se u Hrvatskoj osigurala samodostatna opskrba krvnom plazmom. Kada je u pitanju transfuzijska medicina potroši se 28 tisuća litara krvne plazme.

Ukoliko želite donirati krv, pratite službenu web stranicu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Na njihovoj stranici možete saznati koliko zaliha vaše krvne grupe ima pa se odazovite na darivanje ako su zalihe vaše krvne grupe premale. 

Muškarci koji su krv dali 30+ puta i žene koje su dale krv 20+ puta imaju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a. Zahtjev za ostvarivanje tog prava i dodatne informacije možete pronaći na službenoj stranici Grada Zagreba. 

Izvori za članak: Charles River Laboratories, Cleveland Clinic, Donatingplasma.org, Healthline, Medical News Today, Ministarstvo zdravstva, NHS, Plasma Protein Therapeutics Association, Sage Journals, Verywell Health.