Nova istraživanja koja su koristila dnevne izvještaje o raspoloženju pokazala su da uzimanje probiotika, čak i tijekom samo nekoliko tjedana, može primjetno smanjiti negativne osjećaje poput stresa, anksioznosti i umora.

Probiotici mogu pomoći u ublažavanju negativnih emocija

Uzimanje probiotika može pomoći u smanjenju negativnih emocija, prema novom istraživanju Katerine Johnson i Laure Steenbergen, objavljenom u Mental Health Research. Istraživanje je također proučavalo koje će osobe najvjerojatnije imati koristi od ovih takozvanih "dobrih" bakterija.

Probiotici su korisne bakterije dostupne u obliku dodataka prehrani - poput tableta ili napitaka - a nalaze se i u fermentiranim namirnicama  poput jogurta, sira i kiselog kupusa. Iako su najpoznatiji po tome što podržavaju zdravlje probavnog sustava, sve je više dokaza o njihovom pozitivnom utjecaju na mentalno zdravlje.

"Povezanost crijeva i mozga otvara brojne puteve kroz koje bakterije u probavnom sustavu mogu utjecati na naše osjećaje i ponašanje, uključujući vagusni živac, imunološki sustav i hormone", objašnjava Johnson.

sezona prehlade i gripe Antibiotska rezistencija sve je veći problem – kako olakšati uzimanje antibiotika da bismo ju spriječili?

Dnevna praćenja raspoloženja otkrivaju suptilne promjene

Iako su studije na životinjama pokazale obećavajuće učinke probiotika na funkciju mozga i ponašanje, rezultati na ljudima bili su pomiješani. Kako bi dobili jasniju sliku, Johnson i Steenbergen kombinirali su više istraživačkih metoda kako bi ispitali na koji način probiotici mogu utjecati na emocionalnu regulaciju. To je uključivalo psihološke ankete, dnevno praćenje raspoloženja i računalne testove koji mjere kako ljudi obrađuju emocionalne informacije. U istraživanju su sudjelovale zdrave mlade osobe koje su mjesec dana svakodnevno uzimale probiotik sa sojevima poput Lactobacillus i Bifidobacterium.

Ovo je prvo istraživanje koje koristi dnevna praćenja raspoloženja za procjenu učinaka probiotika. Jasno pokazuje da probiotici mogu smanjiti negativne osjećaje u odnosu na placebo. To bi moglo značiti smanjenje osjećaja poput anksioznosti, stresa, umora ili sklonosti depresiji, piše SciTechDaily.

"Iznenađujuće je da smo, jednostavno pitajući sudionike kako se osjećaju svaki dan, uspjeli uočiti blagotvorne učinke probiotika na raspoloženje", kaže Steenbergen. "Za razliku od toga, standardni psihološki upitnici koji se obično koriste u ovom području nisu bili dovoljno osjetljivi da zabilježe ove promjene."

za bezbrižno ljeto Vlakna i probiotici: Ljetni saveznici crijeva

Nisu zamjena za antidepresive

Znanstvenici su otkrili da je bilo potrebno otprilike dva tjedna da probiotici počnu poboljšavati negativne osjećaje. Otprilike isto vrijeme potrebno je i antidepresivima da počnu djelovati, no dok antidepresivi obično smanjuju i negativno i pozitivno raspoloženje, rezultati su pokazali da probiotici smanjuju samo negativno raspoloženje. To bi mogla biti moguća korist, iako znanstvenici naglašavaju da se probiotici ne bi trebali smatrati zamjenom za antidepresive.

Osobe koje izbjegavaju rizik mogu imati više koristi od probiotika

Kada su znanstvenici primijetili smanjenje negativnih osjećaja, željeli su istražiti mogu li predvidjeti tko će imati najviše koristi od probiotika. "Otkrili smo da su određene osobine, a posebno sklonost izbjegavanju rizika, povezane s većim učinkom probiotika na raspoloženje", kaže Johnson.

Uz to, znanstvenici su pronašli dokaze da probiotici mogu utjecati na način na koji sudionici obrađuju emocionalne signale. Naime, sudionici koji su uzimali probiotike pokazali su se nešto preciznijima u prepoznavanju izraza lica.

fermentirana hrana bolji je izbor Treba li uzimati probiotike s antibioticima? Novo istraživanje ima odgovore

Optimistična budućnost za mikrobe koji podižu raspoloženje

Mnoga pitanja o tome kako točno probiotici djeluju i kakvi su njihovi dugoročni učinci ostaju neodgovorena. "Možda bi se u budućnosti probiotici mogli ciljano koristiti kao rana intervencija za smanjenje rizika da negativna osjećanja prerastu u ozbiljnije mentalne poremećaje poput depresije, iako je za to potrebno još istraživanja", kaže Steenbergen.

Johnson i Steenbergen nadaju se da će njihova otkrića nalazi potaknuti i druge istraživače mentalnog zdravlja da u svoje studije uključe jednostavna dnevna mjerenja raspoloženja. Kako zaključuju u svom radu: "U pokušaju rasvijetlimo složenost ljudskog mozga i emocija, ne smijemo izgubiti iz vida postavljanje očitih pitanja. Ponekad najjednostavnija pitanja otkrivaju najznačajnije odgovore."