Mediteranska dijeta za dug život

Zašto je cijeli život pobornik mediteranske dijete, koje su najčešće greške Hrvata kada je o prehrani riječ, i što savjetuje osobama koje vode bitku sa suvišnim kilogramima, otkriva prof.dr.sc. Željko Krznarić, predstojnik prvog hrvatskog Centra za kliničku prehranu
Vidi originalni članak

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist, gastroenterolog, hepatolog, te predstojnik prvog i jedinog hrvatskog Centra za kliničku prehranu za pacijente odrasle životne dobi na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, na Rebru u razgovoru za zdravukravu savjetovao je kako poboljšati prehrambene navike i više jesti u mediteranskom stilu.

Glavna uloga Centra je promoviranje parenteralne ( infuzija) i enteralne prehrane (unos hrane u obliku praha ili tekućine), te razvijanje svijesti o potrebi kvalitetne prehrane u bolnici, na svim aspektima od posebnih dijeta do normalne prehrane.

U Centru za kliničku prehranu prof. Krznarić surađuje sa svojim uskim timom - farmaceutkinjom mr. pharm. Dinom Ljubas Kelečić i nutricionisticom dr. sc. Darijom Vranešić Bender gdje zajednički nadziru pacijente i donose odluke o najprikladnijim oblicima prehrane.

Mediteranska dijeta za cijeli život

Prof. Krznarić je veliki pobornik mediteranske dijete kao najboljeg načina prehrane za cjelokupno zdravlje čovjeka. U razgovoru nam je objasnio  koje su najveće dobrobiti mediteranskog načina prehrane.

'Iako su dobrobiti mediteranske dijete (zaštita od kardiovaskularnih bolesti, nastanka šećerne bolesti, prevenira nastanak debljine) poznate još od 50-tih godina prošlog stoljeća, danas su se pojavile i nove spoznaje i recentne studije koje pokazuju da mediteranska dijeta ima utjecaj i na sveukupno smanjenje smrtnosti i produljenje života, smanjenje nastanka zločudnih tumora i savršeno se uklapa u staru poslovicu 'Bolje sprječiti nego liječiti'.

'Mediteranska dijeta sadrži puno antioksidansa u hrani, zaustavlja proces starenja, a ima i snažno antiupalno djelovanje', objašnjava dr. Krznarić koji je ujedno i prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Pročitaj što nutricionisti misle o mediteranskom načinu prehrane...

Najčešće greške

Najčešće greške u prehrani koje rade Hrvati prema prof. Krznariću su:

  • jedu previše jednoličnu hranu
  • jede se previše kruha
  • preskaču doručak i međuobrok
  • kasnovečernji obroci su česti kod mlađe populacije nakon večernjeg izlaska
  • jedu previše životinjskog mesa koji sadrže zasićene masnoće, omega - 6 masne kiseline koje su sklone stvaranju upala
  • jede se previše koncentriranih šećera, nekvalitetnih grickalica, slanih čipseva
  • previše sole hranu
  • premalo se unosi tekućine, a istovremeno se unosi previše kave koja ima dijuretičko djelovanje
  •  konzumiraju nekvalitetan alkohol i miješaju alkoholna pića

Mediteranska dijeta i debljina

Mediteranska dijeta je idealna za ljude koji vode vječnu bitku s viškom kilograma.

U mediteranskoj dijeti u odnosu s drugim dijetama je puno manji unos rafiniranih šećera, veći unos orašastih plodova, veći i raznovrsniji unos voća i povrća, značajno je manji unos mesa i jaja nego u svakodnevnom konzumiranju, unos mliječnih proizvoda je manji, a što je posebno zanimljivo je to da je unos ulja duplo veći od prosječne konzumacije.

Tajna kvalitetnog unosa masnoća u mediteranskoj prehrani je uzimati masnoće podrijeklom iz biljaka, u prvom redu iz maslinovog ulja. Crno vino se također uvijek povezuje uz mediteransku dijetu.

Debljina dijelom ovisi o vrsti hrane koja se konzumira, ali najveći problem je količina hrane koja se unosi u organizam.

Primjeri: Ako uzmeš šaku orašastih plodova koji sadrže masti, moraš smanjiti masnoće u drugoj hrani.

Ako osoba dnevno popije dvije čaše gaziranog pića, to su također extra kalorije koje se ne dobivaju ako popije npr. dvije čaše vode.

Pronađi svoju idealnu dijetu u samo par koraka...

Preporuke

Prof. Željko Krznarić za zdrav i dug život preporučuje:

  • gorko povrće
  • orašaste plodove
  • povećani unos maslinovog ulja
  • povećani unos omega -3 masnih kiselina (plava riba)
  • piti puno vode
  • redovitost obroka, obavezan doručak
  • kvalitetan međuobrok, npr. sendvič od integralnog brašna
  • tjelesnu aktivnost
  • popodnevni odmor

Saznaj zašto mediteranska prehrana liječi reumu...

Kod mnogih prehrambenih navika se zapravo radi o ležernosti. Kada ljudima ponudiš orašaste plodove umjesto čipsa, oni će to pojesti, samo je bitno da je pred njima.

Žene mogu imati veliki utjecaj na usvajanje pozitivnih prehrambenih navika i promjenu stava, a pogotovo bake koje često čuvaju djecu, smatra dr. Krznarić.

Dr. Krznarić osobno

A dr. Krznarić nam je otkrio i vlastite zdrave navike i male radosti:

  • uvijek doručkuje
  • uživa u dimljenom lososu
  • skuplja sličice Životinjskog carstva
  • svako jutro prije posla sjedi s prijateljima na kavi
  • sobni bicikl je prebacio u dnevni boravak i vozi ga dok gleda vijesti
  • kada god uhvati vremena odlazi na popodnevnu šetnju
  • navečer popije čašu crnog vina
Posjeti missZDRAVA.hr