Manja tjelesna aktivnost može utjecati na zdravlje srca 12 godina prije početka bolesti
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), kardiovaskularne bolesti trenutno su vodeći uzrok smrti u svijetu, s oko 17,9 milijuna ljudi koji svake godine umiru od jedne od tih bolesti. Prethodna istraživanja pokazala su da postoji nekoliko promjena načina života koje možemo napraviti kako bismo smanjili rizik od srčanih bolesti, uključujući zdravu prehranu, prestanak pušenja, dovoljno kvalitetnog sna, održavanje zdrave težine, upravljanje stresom i tjelesnu aktivnost.
"Kardiovaskularne bolesti se uvelike mogu spriječiti promjenama načina života, a tjelesna aktivnost jedan je od najmoćnijih alata koje imamo", rekao je za Medical News Today Yariv Gerber, dr. sc., profesor na Odjelu za epidemiologiju i preventivnu medicinu na Školi javnog zdravstva, Gray fakulteta medicinskih i zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Tel Avivu.
"Cjeloživotna tjelesna aktivnost ključna je za održavanje funkcije, sprječavanje invaliditeta i smanjenje rizika od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Međutim, ostati aktivan tijekom vremena može biti teško, posebno tijekom životnih promjena ili nakon zdravstvenih događaja - razdoblja kada su ljudi najosjetljiviji na propadanje", dodao je.
On je jedan od autora nove studije objavljene u časopisu JAMA Cardiology, kojom je otkriveno da su odrasli koji su kasnije u životu razvili bolest srca doživjeli pad tjelesne aktivnosti oko 12 godina prije kardiovaskularnog događaja.
Manje tjelesne aktivnosti od mlade odrasle dobi do srednje dobi
Za ovu studiju, istraživači su analizirali zdravstvene podatke više od 3000 sudionika studije Razvoj rizika od koronarnih arterija kod mladih odraslih osoba (CARDIA). Studija je započela 1985.-1986., a sudionici studije dobili su 10 procjena tjelesne aktivnosti do 2020.-2022.
Nakon završetka studije, istraživači su otkrili da je većina sudionika studije doživjela pad razine umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti (MVPA) od mlade odrasle dobi do srednje dobi, što se zatim u kasnijim godinama izjednačilo.
"Iako se nije kod svake osobe smanjila, u prosjeku su sve demografske skupine pokazale smanjenje tjelesne aktivnosti od mlade odrasle dobi do srednje dobi", rekao je Gerber.
"Ovo naglašava koliko je teško održavati zdrave navike tijekom vremena, čak i među općenito zdravim odraslim osobama. Budući da je tjelesna aktivnost toliko usko povezana s kardiovaskularnim i općim zdravljem, bitno je prepoznati kada se ti padovi događaju - i rano intervenirati, idealno prije nego što se navike ukorijene ili se zdravlje počne pogoršavati", napomenuo je.
Pad aktivnosti 12 godina prije dijagnoze srčane bolesti
Promatrajući korelaciju između tjelesne aktivnosti i srčanih bolesti, Gerber i njegov tim otkrili su da su razine MVPA kod mnogih sudionika počele opadati oko 12 godina prije dijagnoze srčane bolesti, poput koronarne bolesti srca, moždanog udara ili zatajenja srca. U mnogim su slučajevima primijetili ubrzani pad tjelesne aktivnosti unutar dvije godine od kardiovaskularnog događaja.
Gerber je objasnio da su potrebne godine da se kardiovaskularne bolesti razviju. "Činjenica da smo primijetili pad tjelesne aktivnosti više od desetljeća prije dijagnoze sugerira da postoji dugo razdoblje za moguću prevenciju. Tjelesna aktivnost izravno utječe na ključne čimbenike rizika poput krvnog tlaka, razine lipida, glukoze i tjelesne težine. Održavanje aktivnosti tijekom odrasle dobi moglo bi pomoći u odgađanju ili sprječavanju pojave kardiovaskularnih bolesti - posebno ako možemo identificirati i podržati pojedince koji su u riziku od pada tjelesne aktivnosti tijekom ovih ranih faza."