Ljudski mozak ne bi trebao biti budan nakon ponoći, smatraju znanstvenici
Jeste li noćna ptica? Bolje funkcionirate kad sunce zađe, i tako do kasnih noćnih sati, a onda ujutro ne ustajete iz kreveta prije podneva. Iako vam se čini da je to savršen raspored za vas, te da tako uspijevate iskoristiti najbolje svoj potencijal i vrijeme kad je vaša koncentracija na vrhuncu, možda to i ne odgovara istini.
Naime, istina je da naš mozak ne funkcionira na isti način u 2 sata ujutro i u 2 sata poslijepodne. No teško da je ona prva opcija bolja za koncentraciju. Naime, većina nas zna iz iskustva i raznih scenarija – noću su negativne misli daleko moćnije nego danju. Neke stvari koje bismo tijekom dana možda lako odbacili jer nisu dobre za nas, noću je teže odbaciti. Ne kaže se uzalud da je "jutro pametnije". Kočnice koje su aktivne tijekom dana, noću kao da puno lakše popuste.
Znanstvenici to zovu "um nakon ponoći" (Mind After Midnight). Ova je hipoteza prvi put zabilježena u jednom radu iz 2022. godine, gdje se govori o tome kako mozak noću ne postaje samo pospan, nego se i mijenja. Nakon ponoći negativne emocije više privlače našu pažnju nego pozitivne, opasne ideje postaju privlačnije.
Naime, poznati ciklus od 24 sata ne određuje samo kad bismo trebali spavati, kad se osjećamo umornije, nego oblikuje i kako provodimo vrijeme, odnosno utječe na to kakvom ponašanju smo skloni u određeno vrijeme. Sve što radimo i u čemu trebamo biti učinkoviti, trebalo bi se odvijati danju.
Noću, pak, postajemo oprezniji, poebno zato što se osjećamo kao "lakši plijen", te smo više usmjereni na negativne podražaje. Nekoć nam je to, u drukčijim uvjetima života, bilo vrlo korisno, ali danas to znači da smo izrazito fokusirani na negativno, iako je opasnost, realno, manja. Zbog toga postajemo skloniji rizičnim ponašanjima.
"Milijuni ljudi budni su usred noći, a postoje prilično čvrsti dokazi da njihov mozak tada ne funkcionira jednako dobro kao tijekom dana", izjavila je neurologinja Elizabeth Klerman sa Sveučilišta Harvard 2022. godine, kada je studija objavljena. "Apeliram na provođenje dodatnih istraživanja o toj temi jer su time ugroženi zdravlje i sigurnost tih ljudi, kao i sigurnost drugih."
Autori hipoteze navode dva primjera kako bi ilustrirali svoju tvrdnju. Prvi je primjer ovisnika o heroinu koji tijekom dana uspješno kontrolira žudnju, ali noću podliježe svojim porivima. Drugi je primjer studenta koji pati od nesanice i počinje osjećati beznađe, usamljenost i očaj kako se nižu besane noći. Oba scenarija na kraju mogu završiti kobno.
Samoubojstva i samoozljeđivanje vrlo su česti noću. Štoviše, neka istraživanja ukazuju na triput veći rizik od samoubojstva u razdoblju između ponoći i 6 sati ujutro u usporedbi s bilo kojim drugim dijelom dana.
Ljudi noću češće posežu i za nedopuštenim ili opasnim tvarima. Istraživanje provedeno 2020. godine u centru za nadziranu konzumaciju droga u Brazilu otkrilo je 4,7 puta veći rizik od predoziranja opioidima tijekom noći. Neka od tih ponašanja mogu se objasniti manjkom sna ili zaštitom koju pruža mrak, no vjerojatno ulogu imaju i neurološke promjene koje se događaju noću.
Sve u svemu, čini se da je ipak bolja opcija biti 'dnevna ptica' nego noćna...