Novo istraživanje sugerira da bi prehrana usmjerena na biljke i ekološki osviještena mogla smanjiti rizik od kronične bolesti bubrega, što je u SAD-u sve veći javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da ovo stanje pogađa otprilike 1 od 7 odraslih osoba (oko 35 milijuna ljudi), a do 90 posto njih možda uopće ne zna da ga ima.

Istraživanje objavljeno u časopisu Canadian Medical Association Journal donosi “prve velike prospektivne dokaze” koji povezuju EAT-Lancet Planetary Health dijetu sa značajno manjim rizikom od razvoja kronične bolesti bubrega (KBB), navodi autorica studije Fan Fan Hou, dr. med., profesorica nefrologije u Nanfang bolnici na Southern Medical University u Guangzhouu, Kina.

Studija nudi novi alat za prevenciju kronične bolesti bubrega s jasnim smjernicama za pacijente i liječnike — i “pokazuje da prehrambeni izbori koji su dobri za planet mogu biti dobri i za bubrege”, ističe dr. Hou.

jedan od 10 vodećih uzroka smrti Broj slučajeva raste: Kronična bolest bubrega pogađa gotovo 800 milijuna ljudi

Što ovu ekološki prihvatljivu prehranu čini drugačijom

EAT-Lancet dijeta prehrambeni je okvir koji je razvila EAT-Lancet komisija, globalna skupina vodećih znanstvenika koja definira zdrave prehrane i održive prehrambene sustave. Cilj joj je “promicanje ljudskog zdravlja i podržati održivost okoliša”, objašnjava Hou.

Prehrana se primarno temelji na biljkama i naglašava konzumaciju:

• povrća
• voća
• cjelovitih žitarica
• mahunarki
• orašastih plodova

Dopušta umjerene količine ribe, peradi, jaja i mliječnih proizvoda, dok preporučuje drastično smanjenje crvenog mesa, dodanih šećera, rafiniranih žitarica i zasićenih masti.

Ranija istraživanja pokazala su da su i druge biljne dijete, poput mediteranske ili DASH dijete (prehrambeni pristup za zaustavljanje hipertenzije), korisne za smanjenje rizika od kronične bubrežne bolesti.

No ključna razlika jest što je EAT-Lancet prehrana “osmišljena za zdravlje, a ujedno i za planet”, kaže Anjay Rastogi, dr. med., doktor znanosti i klinički voditelj nefrologije na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu, koji nije sudjelovao u najnovijem istraživanju.

Posebno je značajan utjecaj proizvodnje mesa na okoliš: stočarske farme odgovorne su za gotovo 20 posto emisija stakleničkih plinova te doprinose iscrpljivanju vode, zagađenju i drugim negativnim ekološkim učincima.

što biste trebali izbjegavati 7 uobičajenih navika koje mogu naštetiti vašim bubrezima

Studija otkriva povezanost prehrane, genetike i okoliša

Nova studija temelji se na podacima iz UK Biobanka i obuhvatila je gotovo 180 000 odraslih osoba. Sudionici su ispunjavali upitnike o prehrani, a zatim su dobili rezultat koji je pokazivao koliko se pridržavaju EAT-Lancet dijete.

Tijekom prosječnog praćenja od 12 godina, oko 5000 sudionika (2,7 posto) razvilo je kroničnu bolest bubrega.

Istraživači su sudionike podijelili u četiri skupine prema rezultatima. Oni u najvišoj skupini (najbolje usklađenoj s dijetom) imali su 10 do 24 posto manji relativni rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti u usporedbi s najnižom skupinom.

Povezanost između biljne prehrane i manjeg rizika bila je snažnija kod sudionika koji su živjeli u područjima s manje zelenih površina — što sugerira da bi osobe koje žive u urbanim sredinama mogle imati još veću korist od ovakve prehrane, dodaje Hou.

“To daje važnu dodatnu dimenziju i sugerira da se preporuke za prevenciju kronične bolesti bubrega mogu personalizirati prema genetskom i okolišnom kontekstu”, ističe.

Zašto bi ova prehrana bila dobra za bubrege?

Istraživači su identificirali specifične molekularne obrasce u tijelu, poznate kao metabolomski i proteomski potpisi, koji bi mogli objasniti zaštitni učinak prehrane, kaže Hou. “To pruža uvjerljivo biološko objašnjenje, uključujući puteve poput smanjenja upale i metabolizma lipida, koji mogu smanjiti rizik od KBB-a.”

Studije su već pokazale da prehrana bazirana na biljkama smanjuje rizik od dijabetesa — a dijabetes je vodeći uzrok kronične bolesti bubrega, napominje Shivam Joshi, dr. med., nefrolog i izvanredni profesor na NYU Grossman School of Medicine.

Ove dijete su dobre i za srce, a “ono što je dobro za srce, dobro je i za bubrege”, kaže dr. Rastogi.

Oko četvrtine krvi koju srce pumpa odlazi direktno u bubrege, koji pročišćuju krv, uklanjaju otpadne tvari i reguliraju ravnotežu tekućine.

Veća konzumacija crvenog mesa povezana je s povećanim rizikom od kronične bolesti bubrega, ali i srčanih bolesti te dijabetesa tipa 2, dodaje dr. Joshi.

Nove prehrambene smjernice za Amerikance za razdoblje 2025.–2030. ipak navode crveno meso kao “visokokvalitetan, hranjiv protein”, zajedno s jajima, peradi, plodovima mora i biljnim izvorima poput graha i soje. Smjernice također preporučuju tri porcije povrća i dvije porcije voća dnevno.

svjetski dan bubrega Dijabetes i hipertenzija glavni uzroci kronične bubrežne bolesti

Studija u skladu s prethodnim istraživanjima

Novo istraživanje ima određena ograničenja. Sudionici su uglavnom bili sredovječni i stariji bijelci u Ujedinjenom Kraljevstvu: “Potrebna su dodatna istraživanja u raznolikijim etničkim, dobnim i geografskim skupinama”, naglašava Hou.

Istraživači su se oslanjali na upitnike, koji možda ne odražavaju dugoročne prehrambene obrasce. Također je moguće da su neki slučajevi kronične bolesti bubrega ostali nedijagnosticirani.

Studija je također i promatračkog tipa. “Iako smo kontrolirali brojne čimbenike, ne možemo dokazati uzročnost, samo povezanost”, napominje Hou.

Ipak, rezultati potvrđuju važnu ulogu prehrane u razvoju kronične bolesti bubrega, kaže Joshi.

“Konzumacija više voća i povrća te manje crvenog mesa dosljedno je povezana s nižim rizikom od kronične bolesti bubrega”, zaključuje.

kontroliraju sol i vodu u tijelu Kako smanjiti rizik od kronične bolesti bubrega?