Iako se to može činiti kao neobična povezanost, zapravo ima znanstvenog smisla, kaže dr. Andrew Freeman, direktor odjela za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i wellnessa u ustanovi National Jewish Health u Denveru.

"Već dugo znamo da je parodontalno zdravlje, odnosno zdravlje desni, povezano s kardiovaskularnim bolestima — i obrnuto. Također znamo da osobe s parodontalnim bolestima obično imaju povišene upalne markere", rekao je Freeman, koji nije sudjelovao u studiji.

Kako je to povezano s kroničnim bolestima? Upala može uzrokovati vaskularne bolesti — sužavanje, slabljenje pa čak i začepljenje krvnih žila — što može oštetiti organe poput bubrega, pluća, jetre i naravno mozga. Vaskularna demencija je drugi najčešći oblik kognitivnog propadanja nakon Alzheimerove bolesti, piše KSL.

Upala također aktivira imunološki sustav, koji može izmaknuti kontroli i napasti srce i druge organe. Kronične upale potiču inzulinsku rezistenciju i staničnu disfunkciju, što može dovesti do dijabetesa tipa 2 i bolesti masne jetre, što je danas sve veći zdravstveni problem.

"Zasigurno ima smisla da ako jedete vrlo čistu, pretežno biljnu prehranu poput mediteranske, razina upale se smanjuje", rekao je Freeman. "Ali ovo ne može biti američka verzija mediteranske prehrane - ona s puno janjetine i feta sira", dodao je. "To mora biti prava stvar — prehrana u kojoj biljke imaju glavnu ulogu."

usporava kognitivni pad Genetski rizik od Alzheimerove bolesti mogao bi se učinkovito suzbiti ovom popularnom prehranom

Što je mediteranska prehrana?

Studije su otkrile da nagrađivana mediteranska prehrana može smanjiti rizik od dijabetesa, visokog kolesterola, demencije, gubitka pamćenja, depresije i raka dojke. Ta prehrana, koja je više način prehrane nego strogo ograničena dijeta, povezuje se i s jačim kostima te zdravijim srcem.

Mediteranska prehrana temelji se na jednostavnim jelima biljnog podrijetla, gdje središnje mjesto na tanjuru zauzimaju svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, grah i sjemenke. Dodaju se i orašasti plodovi u umjerenim količinama, dok je naglasak posebno stavljen na ekstra djevičansko maslinovo ulje kao glavni izvor zdravih masnoća. Ostale masnoće, poput maslaca, koriste se rijetko ili nikako, a šećer i rafinirana hrana rezervirani su samo za posebne prigode.

Crveno meso jede se rijetko, najčešće samo kao dodatak jelima. S druge strane, preporučuje se konzumacija zdravih, masnih riba bogatih omega-3 masnim kiselinama, dok se jaja, mliječni proizvodi i perad jedu u znatno manjim količinama nego u klasičnoj zapadnjačkoj prehrani.

Društvena interakcija tijekom obroka i tjelesna aktivnost temeljni su stupovi mediteranskog načina prehrane. Promjene životnog stila koje prate ovu prehranu uključuju zajedničke obroke s obitelji i prijateljima, druženje uz hranu, svjesno uživanje u omiljenim jelima, kao i svjesno kretanje i redovitu tjelovježbu.

Nikad nije kasno za zdravu prehranu Mediteranska prehrana i tjelovježba smanjuju rizik od dijabetesa za gotovo trećinu, čak i bez značajnog gubitka težine

Veći unos crvenog mesa također je povezan s povećanim rizikom

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Periodontology, uključilo je 200 sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva. Znanstvenici su proveli stomatološke preglede, uzeli uzorke krvi, a sudionici su ispunili i prehrambene upitnike.

"Slabo pridržavanje mediteranske prehrane i veća konzumacija crvenog mesa povezani su s težim oblicima bolesti desni", rekao je glavni autor studije Luigi Nibali, stomatolog i profesor parodontologije na King's College London.

Studija je otkrila da su ljudi koji su jeli više crvenog mesa i nisu se pridržavali mediteranske prehrane imali više razine upalnih markera u krvi, poput interleukina-6 i C-reaktivnog proteina.

"Ti markeri rastu zbog prisutnosti traume ili upale bilo gdje u tijelu. Međutim, ponekad organizam reagira pretjerano, što može dodatno pogoršati stanje desni. Viša razina ovih markera znači veću upalu", rekao je Nibali.

"Veća konzumacija povrća, mahunarki i mliječnih proizvoda bila je povezana s nižim razinama upalnog markera C-reaktivnog proteina, pa se čini da imaju pozitivan učinak. Pozitivan učinak primijećen je i kod konzumacije voća i maslinovog ulja", dodao je.

Zapravo, ranija istraživanja pokazala su da žvakanje zelenog lisnatog i kupusastog povrća, korjenastog povrća, jabuka i agruma — sve ključnih sastojaka mediteranske prehrane — može pridonijeti zdravlju zubi i desni. Ove korisne namirnice potiču lučenje sline i osiguravaju hranjive tvari koje poboljšavaju bakterijsku ravnotežu u usnoj šupljini, što posljedično smanjuje upalne procese u tijelu, objasnio je Freeman.

Iako rezultati istraživanja nisu iznenađujući, Freeman je istaknuo: "To je svakako dobar podsjetnik da obratimo pažnju na zdravlje svojih zubi. A kada se hranimo na način koji podržava zdravlje cijelog tijela, sve izgleda bolje — pa tako i naši zubi."

Hrana za dugovječnost 5 mediteranskih namirnica koje žene iznad 50 trebaju jesti svaki tjedan, prema nutricionistima