Proteini

Unosi kvalitetne izvore proteina. Osvrni se na konzumaciju ribe (plavu), bijelog meso peradi, mahunarki, bjelanjaka jajeta, orašastih plodova, sjemenki te krtog mesa.

Složeni ugljikohidrati

Jednostavne ugljikohidrate zamijeni složenima.

Povećaj unos cjelovitih žitarica (ječam, raž, zob, proso, pšenica), pseudožitarica (heljda, kvinoja, amarant), integralne, crne ili crvene riže, a ako jedeš proizvode od žita, poput kruha, tjestenina ili krupica, koristi brašna navedenih cjelovitih žitarica.

Povrće i voće

Povrće i voće je neizostavni dio dnevnog jelovnika. Tijekom dana, ovisno o kalorijskom unosu, unesi od 2 do 4 serviranja voća i 3 do 5 serviranja povrća, pri čemu je jedna voćka (jabuka, nektarina, breskva, kruška), 1 šalica bobičastog voća ili lubenice te 3/4 šalice svježeg voćnog soka jedno serviranje.

Jedno serviranje povrća predstavlja 1 šalicu sirovog zelenog lisnatog povrća, 1/2 šalice ostalog kuhanog povrća i 3 svježeg povrtnog soka.

Mliječni proizvodi

Konzumiraj mlijeko i mliječne proizvoda od obranog mlijeka, što bi značilo da bi trebala smanjiti unos namirnica poput vrhnja, sirnog namaza, topljenog sira, tučenog vrhnja, maslaca, kupovnih umaka za salatu i punomasnih sireva.

Nezasićene masne kiseline

Obogati svoje jelovnike nezasićenim masnim kiselinama.

Jela pripremaj pomoću raznolikih biljnih ulja, poput maslinova, lanena, bučina, ulja uljane repice... Svakako dobar izvor nezasićenih masnih kiselina su i orašasti plodovi te sjemenke.

Tekućina

Pij dovoljno tekućine. Unosi 2,0-2,5 l tekućine, pri čemu je naglasak na unos vode, a nadalje na unosu nezaslađenih čajeva, domaćih, prirodnih voćnih i povrtnih nezaslađenih napitaka.

Zdravije kuhanje

Posveti se pripremi jela. Jela pripremaj kuhanjem, kuhanjem na pari, na lešo ili pečenjem u foliji. S druge strane, izbjegavaj prženje u dubokom ulju, pohanje i pečenje s puno masti.

Voće i povrće konzumiraj sirovo, kao salate, sokove ili ga minimalno kuhaj kako bi očuvala sve biološki aktivne tvari.

Ograniči unos masne hrane

Smanji unos masne i pržene hrane, ali i industrijskih prerađevina te polugotovih i gotovih jela. Ovakve vrste hrane i jela sadrže veće količine jednostavnih ugljikohidrata i ukupnih masti, a posebice zasićenih te ponešto i trans masnih kiselina, koje su rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Također, potrebno je ograničiti unos druge masne hrane i namirnica bogatih jednostavnim ugljikohidratima, poput mliječne čokolade, pekarskih proizvoda, slanih grickalica, krekera, gaziranih sokova i zaslađenih napitaka.

vrućine hrana SOS vrućina: 8 namirnica koje hlade i 7 koje zagrijavaju

Ljetne vrućine SOS za ljetne vrućine - što treba piti i jesti?

Trening

TLC dijeta savjetuje najmanje 30 minuta umjerenog do intenzivnog treninga. Ako ništa, svakodnevno bi trebalo šetati 30 minuta.

Pravilna prehrana

• Ukupni unos kalorija - unijeti količinu energije, kalorija, koja se i tijekom dana potroši kako bi se postigla i održala željena tjelesna masa
• Zasićene masne kiseline - unos manji od 7% ukupnog energetskog unosa
• Polinezasićene masne kiseline - unos oko 10% ukupnog energetsko unosa
• Mononezasićene masne kiseline - unos do 20% ukupnog energetsko unosa
• Kolesterol - unos manji od 200 mg
• Ugljikohidrati - unos između 50% i 60% ukupnog cjelodnevnog energetskog unosa
• Vlakna - minimalni unos od 10 g na dan, međutim, preporučuje se za žene unos od 20 do 25 g na dan, a za muškarce 30 do 38 g na dan, ovisno o dobi
• Proteini - minimalno 15% cjelodnevnog energetskog unosa

Znaš li da dinja potiče prirodnu preplanulost?