Znanstvenici tvrde da su pronašli način kako otkriti ADHD promatrajući samo jedan dio tijela
Znanstvenici iz Južne Koreje tvrde da bi obilježja stražnjeg dijela oka mogla biti povezana s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD-om), neurološkim poremećajem koji utječe na koncentraciju, kontrolu impulsa i razinu aktivnosti.
Koristeći AI model za predviđanje tog stanja, stručni tim analizirao je slike mrežnice kod 323 djece i adolescenata s ADHD-om te ih usporedio s istim brojem onih bez dijagnoze. Model umjetne inteligencije, koji je postigao točnost od čak 96 posto, otkrio je da osobe s ADHD-om imaju specifične razlike u oku, osobito u obliku i rasporedu krvnih žila.
Pokazalo se da su pokazatelji ADHD-a, među ostalim, povećan broj krvnih žila, deblje žile te manji optički diskovi (koji su važni za povezivanje oka i mozga).Promjene u oku mogle bi odražavati razlike u moždanim povezivanjima koje su karakteristične za ADHD, budući da je mrežnica usko povezana s mozgom.
Stručni tim istraživača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yonsei u Seulu izjavio je da njihova analiza mrežnice "pokazuje potencijal kao neinvazivni biomarker za rano prepoznavanje ADHD-a".
Uz to su dodali: "Važno je istaknuti da su se prethodni modeli visoke točnosti obično oslanjali na raznolik skup varijabli, pri čemu je svaka imala mali doprinos u razlikovanju ispitanika. Naš pristup pojednostavljuje analizu fokusirajući se isključivo na fotografije mrežnice. Ova strategija korištenja podataka iz jednog izvora povećava jasnoću i korisnost naših modela."
Nova otkrića, objavljena prošlog mjeseca u časopisu npj Digital Medicine, mogla bi predstavljati važan korak prema bržoj i preciznijoj dijagnozi ovog poremećaja.
ADHD, koji globalno pogađa oko 366 milijuna ljudi, obično se očituje simptomima poput nemira, rastresenosti, zaboravnosti, poteškoća u praćenju uputa i upravljanju vremenom te donošenjea impulzivnih odluka.
Govoreći o važnosti boljeg prepoznavanja ključnih simptoma, istraživači su dodali: "Rano prepoznavanje i pravovremena intervencija mogu poboljšati društveno, obiteljsko i akademsko funkcioniranje kod osoba s ADHD-om."
Ipak, unatoč značaju dobivenih rezultata, znanstvenici naglašavaju kako je riječ o preliminarnom istraživanju, budući da su nalazi temeljeni na ograničenom uzorku i uskom dobnom rasponu (prosječna dob ispitanika bila je devet godina).
Tim sada planira primijeniti ovo značajno testiranje na većoj skupini ispitanika, kroz širi dobni raspon, uz uzimanje u obzir i osoba s invaliditetima poput autizma.
Javne osobe poput Katie Price, Olivije Attwood iz Love Islanda, glumice Sheridan Smith i bivše voditeljice Bake Offa Sue Perkins također su javno podijelile svoja iskustva s ADHD-om.
Attwood je rekla da joj je poremećaj tijekom tinejdžerskih godina uzrokovao "puno stresa", dok je Price izjavila da joj je dijagnoza objasnila zašto nikada nije imala osjećaj da će njezine radnje imati "posljedice". Perkins je komentirala da je dijagnoza učinila da "sve dobije smisao".
Istraživanje iz Južne Koreje moglo bi imati širi međunarodni značaj te otvoriti nove mogućnosti za ranu, jednostavniju i precizniju dijagnostiku ADHD-a