Tim znanstvenika s Medicinskog sveučilišta Hebei u Kini analizirao je prehrambene navike i zdravstvene podatke 2420 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 60 ili više godina. Rezultati su pokazali zanimljivu povezanost: osobe koje su unosile više bakra kroz prehranu imale su bolje rezultate na testovima kognitivnih funkcija.

Sudionici koji su unosili više bakra postigli su značajno bolje rezultate na različitim testovima kognitivnih sposobnosti u usporedbi s onima koji su unosili manje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da "više" ne znači uvijek "bolje" – studija je otkrila da postoji određena granica unosa nakon koje dodatni bakar ne donosi dodatne koristi za mozak.

"Istraživanje ukazuje na moguću povezanost između unosa bakra putem prehrane i poboljšane kognitivne funkcije kod starijih Amerikanaca, posebno među onima koji su pretrpjeli moždani udar," navode autori studije u objavljenom radu.

smanjuju i rizik od srčanih bolesti 4 životne promjene koje bi mogle poništiti rane simptome Alzheimerove bolesti

Analiza odnosa doze i učinka pokazala je da postoji optimalna razina unosa bakra – prijelomna točka iznosi oko 1,22 miligrama dnevno. Ipak, znanstvenici ističu da su potrebna dodatna dugoročna istraživanja kako bi se ovi rezultati potvrdili.

Ovdje dolazimo i do važnih ograničenja ove studije. Sudionici su u dva navrata sami prijavljivali što su jeli u prethodna 24 sata, a znanstvenici su na temelju tih podataka procjenjivali unos bakra. Takav način prikupljanja informacija daje samo kratkotrajan uvid i može biti nepouzdan jer se oslanja na osobno prisjećanje i iskrenost u prijavljivanju.

Za dublje razumijevanje ove povezanosti, potrebno je provoditi dugoročna istraživanja koja bi pratila sudionike kroz više godina i preciznije bilježile njihov unos bakra. Zbog toga zasad ne možemo sa sigurnošću reći da povećani unos bakra izravno poboljšava kognitivne funkcije. Ipak, statistička povezanost je dovoljno snažna da opravdava daljnja istraživanja na ovu temu, piše Science Alert.

superhrana Za bistriji um: Najbolja hrana za zdravlje mozga nakon četrdesete godine

Štoviše, rezultati ove studije poklapaju se s rezultatima prethodnih istraživanja koja su došla do sličnog zaključka – bakar je dobar za mozak. Poznato je da ovaj mineral pomaže u prijenosu signala među neuronima, potiče proizvodnju energije u mozgu i štiti moždane stanice od oštećenja. S obzirom na to, rezultati i nisu previše iznenađujući. No, ono što ovo istraživanje čini vrijednim jest to što preciznije prikazuje kakve su sve i kolike koristi od bakra – i to na velikom uzorku starijih osoba i kroz različite testove kognitivnih sposobnosti. Također, studija je pomogla u definiranju idealne količine unosa bakra, tzv. "zlatne sredine".

"Iako je bakar neophodan za pravilno funkcioniranje mozga, a nedostatak može dovesti do neuroloških poremećaja, prevelike količine bakra mogu biti otrovne i izazvati oksidativni stres te neurodegeneraciju", upozoravaju istraživači.

Optimalna dnevna doza od 1,22 mg bakra odgovara otprilike šaci oraha ili zdjelici leće. Bakar se nalazi u mnogo više namirnica nego što možda mislite – među njima su gljive, tamna čokolada, pšenične mekinje, krumpir i kamenice.

dva i pol puta veći rizik Ultraprerađena hrana povezana s većim rizikom od ranih simptoma ovog kroničnog neurološkog poremećaja

Sve više se istražuje kako mikronutrijenti poput magnezija, željeza, selena, cinka i bakra mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga u starijoj dobi. To samo potvrđuje koliko je prehrana važna za zdravo starenje. Jasno je da ono što jedemo ima velik utjecaj na zdravlje našeg mozga, iako prehrana nije jedini faktor. No ovakva istraživanja mogu pomoći u razvoju boljih načina za sprječavanje i liječenje problema s pamćenjem i koncentracijom u starijoj dobi.

"Kako svjetska populacija stari, sve češće se javljaju problemi s pamćenjem i razmišljanjem", upozoravaju znanstvenici. "Sve vrste demencije – od blažih kognitivnih oštećenja do Alzheimerove bolesti – povezane su s padom mentalnih sposobnosti i predstavljaju sve veći javnozdravstveni izazov na globalnoj razini." Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Report.

umjerenost je ključ Iznenađujuće otkriće: Korištenje tehnologije moglo bi biti povezano s manjim rizikom od demencije