Autonomni živčani sustav regulira brojne fiziološke procese, a regulacija se odvija, kao što mu ime kaže, autonomno odnosno bez kontrole svijesti. Sastoji se od simpatičkog i parasimpatičkog sustava koji kontroliraju krvni tlak, srčani ritam, tjelesnu temperaturu, težinu, preradu hrane, metabolizam, ravnotežu tekućine i elektrolita, znojenje, mokrenje, defekaciju, seksualnu aktivnost i razne druge procese, navodi MSD priručnik. Njihove aktivnosti se mijenjaju ovisno o razini stresa koju proživljavamo, a jednom kada se opustimo i stres nestane, događaju se iduće pojave, navodi WebMD. 

Brzina otkucaja srca se usporava

Stres potiče aktivnost simpatičkog živčanog sustava koji je zadužen za funkcije tijela u opasnim situacijama. Ova "bori se ili bježi" reakcija šalje hormone nazvane kateholamini da ubrzaju rad srca. Međutim, opuštanje daje signal tijelu da je u redu štedjeti energiju. Vaš parasimpatički sustav preuzima kontrolu i oslobađa hormon nazvan acetilkolin što usporava rad srca i smanjuje brzinu otkucaja.

Krvni tlak se smanjuje

Hormoni stresa mogu povećati broj otkucaja srca i suziti krvne žile što privremeno povećava krvni tlak. Suprotno se događa kada se opustite. Ako imate visok krvni tlak, metode opuštanja poput meditacije mogu vam pomoći nositi se sa stresom i smanjiti šanse za srčane bolesti. Važno je da ne prestanete uzimati svoje lijekove kada započnete koristiti tehnike opuštanja, osim ako vaš liječnik ne kaže da je u redu.

Probava se poboljšava

Kada stres izazove "bori se ili bježi" reakciju, probava postaje manje važan proces u tijelu te krv odlazi prema vašim većim mišićima kako biste se mogli obračunati sa stresorom. Opuštanje ovaj proces obrće te smanjuje upalu koja može oštetiti probavni sustav. Stres igra ulogu u mnogim probavnim problemima poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Tehnike smirivanja poput dubokog disanja ili meditacije mogu pomoći s otklanjanjem simptoma.

Disanje se usporava 

"Udahnite duboko", možda biste rekli nekome tko je u panici, a postoji dobar razlog za to. Kada ste pod stresom, disanje se ubrzava što može dovesti do niskih razina ugljičnog dioksida u krvi i izazvati vrtoglavicu i slabost. Opuštanje regulira i usporava brzinu disanja. Laganim, ritmičnim i kontroliranim disanjem, oko šest udisaja u minuti, si možete pomoći u stresnim situacijama. 

Mišići se opuštaju

Vaše tijelo se ukoči kada se osjećate ugroženo, bilo da se radi o medvjedu u šumi ili rokovima na poslu. Napetost u mišićima se smanjuje kada se opustite. Međutim, dugotrajni stres može dovesti do napetosti u mišićima koja je prisutna gotovo cijelo vrijeme. Opuštanjem napetost u mišićima nestaje, no potrebno je savladati tehnike opuštanja kako ne bi došlo do ponovnog grčenja. 

Bolovi postaju manje intenzivni

Opuštanje ne uklanja bolove, ali može ih smanjiti. Opušteni mišići manje bole od onih u grču, a opuštanje isto tako potiče vaš mozak da oslobodi endorfine, kemikalije koje djeluju kao prirodni analgetici. Istraživanja pokazuju da tehnike opuštanja poput meditacije mogu smanjiti bolove uzrokovane stanjima poput fibromialgije, migrene, kronične bolove u zdjelici i sindroma iritabilnog crijeva (IBS).

Bolje regulirate razinu šećera u krvi

Hormoni stresa mogu povećati razinu šećera u krvi. Ako imate dijabetes, sama dijagnoza vam može dodatno povećati stres što negativno utječe na sposobnost regulacije šećera u krvi. Opuštanje može pomoći u kontroli razine šećera u krvi, no važno je znati da ne može potpuno zamijeniti lijekove koje vam je propisao liječnik. Da biste držali stres pod kontrolom, redovito vježbajte i dovoljno spavajte. Dobra je ideja uključiti meditaciju i jogu u svakodnevnu rutinu. 

Imunosni sustav je učinkovitiji

Dugotrajni stres otežava tijelu borbu protiv infekcija, no duboko opuštanje može pomoći imunosnom sustavu da se oporavi. Opustiti se možete uz pomoć tehnike poput progresivne mišićne relaksacije kod koje napinjete, a zatim opuštate jednu po jednu skupinu mišića. Učinkovitost imunosnog sustava se prirodno smanjuje kako starimo pa je zato iznimno važno smanjiti razinu stresa s godinama.

Bolje spavate

Ponekad se možete osjećati iscrpljeno, ali ne možete zaspati što je jasan znak da se još uvijek nalazite u "bori se ili bježi" stanju. Tehnike opuštanja poput dubokog disanja mogu pomoći da se aktivira proces opuštanja što će vam pomoći da lakše utonete u san. Ako i dalje imate problema sa spavanjem, potražite pomoć stručnjaka jer bi razina stresa mogla biti veća nego što se možete nositi s njom. 
 

Prirodno raste i pada tijekom dana Tri glavna simptoma povišenog kortizola i kako ga kontrolirati

Bensonova tehnika pomoći će s opuštanjem 

Postoje razne metode kojima se možete opustiti, no jedna od jednostavnijih, a učinkovitijih je Bensonova tehnika nazvana po dr. Herbertu Bensonu, liječniku koji je prvi opisao učinke opuštanja na tijelo u knjizi The Relaxation response. Evo što trebate napraviti:

• Sjednite u položaj u kojem se osjećate ugodno
• Zatvorite oči
• Postepeno opuštajte jednu po jednu skupinu mišića, krenite od stopala i napredujte sve do glave
• Dišite kroz nos
• Fokusirajte se na dah. 

Ovu tehniku izvodite kroz 20 minuta te kada opustite sve mišiće u tijelu, ostanite sjediti zatvorenih očiju još koju minutu. 

Adaptogena biljka Ashwagandha smanjuje stres te poboljšava koncentraciju i san treskanje nogom ili stopalom, uvijanje kose oko prsta Stimming ili samostimulirajuće ponašanje olakšava stres i nervozu