Sindrom kroničnog umora - što je, zašto se javlja te kako ga spriječiti?
Pospanost i iscrpljenost normalni su na kraju napornog dana, no kada se javi kronični umor koji ne prolazi tjednima stvari postaju ozbiljnije. Sindrom kroničnog umora karakteriziran je konstantnim osjećajem malaksalosti koji ne odlazi nakon spavanja ili dužeg odmora. Kronični umor također može biti i posljedica opasnih medicinskih stanja, a često je praćen narušenim mentalnim zdravljem.
Što je to sindrom kroničnog umora?
Dok je umor sam po sebi česta pojava, ako se njime ne pozabavimo na vrijeme može prerasti u sindrom kroničnog umora, prenosi Mayo Clinic. Sindrom kroničnog umora podrazumijeva dugotrajnu i tešku malaksalost te iscrpljenost koja nije uzrokovana određenom bolešću. Obično se pogoršava fizičkim i mentalnim aktivnostima, a ne nestaje uslijed sna kao što bi nestao običan umor.
Najveći problem neliječenog sindroma kroničnog umora su posljedice koje ostaju na mentalno zdravlje jer osoba zbog nemogućnosti normalnog funkcioniranja postaje frustrirana i povlači se u sebe. Sindrom kroničnog umora može biti teško prepoznati jer je kronični umor često i simptom drugih bolesti i stanja, a kako ne postoji univerzalni lijek, riješiti ga se može biti pravi izazov.
Koji su simptomi kroničnog umora?
I dok kronični umor može biti uzrokovan brojnim bolestima i stanjima, postoji nekoliko uobičajenih simptoma koji karakteriziraju sindrom kroničnog umora. Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, ali i iz dana u dan. Najčešće se javljaju:
- Iscrpljenost
- Pospanost
- Problemi s pamćenjem
- Problemi s koncentracijom
- Glavobolja
- Bolno grlo
- Natečeni limfni čvorovi u području vrata i pazuha
- Neobjašnjiva bol u zglobovima
- Vrtoglavica
- Nemiran san
- Ekstremna iscrpljenost nakon fizičke aktivnosti
Mnogi od navedenih simptoma mogu ukazivati i na druge bolesti i poremećaje pa je važno svakako se obratiti liječniku za pomoć u slučaju da neki od simptoma ne prolazi i nakon nekoliko tjedana.
Što uzrokuje sindrom kroničnog umora?
Sam uzrok sindroma kroničnog umora nije u potpunosti poznat, a znanstvenici pretpostavljaju da se neki od nas rađaju s predispozicijama za razvijanje sindroma. Postoji nekoliko faktora koji ga mogu potaknuti, a to su:
- Virusne infekcije - Mnogi ljudi koji se zaraze raznim virusima razviju sindrom kroničnog umora pa se sumnja da su upravo virusi okidači simptoma. Sumnja se da se radi o virusima Epstein-Barr ili herpes virus 6, no još nema konačnih znanstvenih dokaza o njihovoj povezanosti.
- Problemi s imunološkim sustavom - Pokazalo se da ljudi koji pate od sindroma kroničnog umora imaju i narušen imunološki sustav, no nije dokazano da je sam narušen imunitet uzrok sindromu.
- Disbalans hormona - Ljudi koji imaju sindromom kroničnog umora često imaju i premale ili prekomjerne količine hormona u krvi. Radi se o hormonima koje proizvodi hipofiza, hipotalamus i nadbubrežna žlijezda
- Fizička ili mentalna trauma - Velik broj oboljelih od sindroma kroničnog umora navodi da su prije pojave simptoma imali neku tešku fizičku ili mentalnu traumu.
Uzroci mogu biti i svakodnevne navike, ali i druge bolesti
Život koji vodimo ima velik utjecaj na naše zdravlje, ali i količinu energije. Prije nego što se uvjerimo da patimo od sindroma kroničnog umora, potrebno je otkloniti druge faktore koji bi takav kronični umor mogli uzrokovati. Kronični umor uzrokuju i životne navike kao što su:
- Česta konzumacija alkohola
- Fizička neaktivnost
- Nedostatak sna
- Prevelika konzumacija kofeina
- Nezdrave prehrambene navike
Osim navika, na količinu energije mogu utjecati i razna psihološka stanja poput depresije, anksioznog poremećaja, stresa i traume. Može se javiti i uslijed dugoročnog uzimanja antidepresiva, antihistaminika, sedativa i lijekova koji ublažavaju prehladu ili onih za stabilizaciju krvnog tlaka. Ozbiljna medicinska stanja često su uzrok kroničnog umora pa je potrebno otkloniti mogućnost:
- Mononukleoze
- Anemije
- Karcinoma
- Bolesti srca
- Poremećaja rada štitnjače
- Dijabetesa tipa 1 i 2
- Emfizema
- Kroničnog zatajenja bubrega
- Apneje za vrijeme sna
- Multiple skleroze.
Kako se sindrom dijagnosticira?
Sindrom kroničnog umora može biti poprilični zahtijevno dijagnosticirati jer ne postoje zadane pretrage koje mogu ukazati na postojanje sindroma. Procjenjuje se da oko 85% osoba koje pate od ovog simptoma još nemaju službenu dijagnozu, prenosi Healthline. Velik uzrok tomu je i stigmatiziranje ovog poremećaja kao nedovoljno ozbiljnog.
Proces dijagnoze je dugotrajan jer je potrebno isključiti sve ostale moguće uzročnike kroničnog umora. Jednom kada su ostali poremećaji i bolesti isključeni, potrebno je s liječnikom dobro proći kroz sve simptome i tek tada je moguće dobiti inicijalnu dijagnozu. Važno je da si dijagnozu ne postavljamo sami jer bi tako mogli propustiti neki veći i opasniji problem.
Kako se liječi kronični umor?
Ne postoji jedan određen lijek za liječenje simptoma kroničnog umora, terapija i savjeti dijele se na individualnoj razini. Ako sindrom nije uzrokovan medicinskim razlogom, liječiti ga možemo promjenom životnih navika. Najprije treba započeti promjenom prehrane koja može imati jako velik utjecaj na količinu energije koju imamo. Više konzumiraj hranu bogatu vitaminima B, C i E, kao što su riba, svježe voće i povrće te mahunarke. Nezdravu brzu hranu koja značajno podiže lučenje inzulina u krv zamijeni hranom bogatom vlaknima koja stabiliziraju razinu šećera u krvi, a samim time i razinu energije.
Alkohol smanji na minimum baš kao i kofein dok bi cigarete trebala potpuno izbaciti iz života. Iako se možda čini još više iscrpljujućim, potrebno je u dnevni raspored uvesti više fizičke aktivnosti. Joga i tai chi odličan su oblik tjelovježbe kojim se nećeš dodatno iscrpiti.
Važno je napomenuti da je čest pratioc sindroma kroničnog umora i depresija pa će možda biti potrebno uzimati male doze antidepresiva kako bi se razina energije stabilizirala.