Kako godine odmiču, svi smo zabrinuti zbog kognitivnog pada koji se neminovno događa svima. Pitanje je jedino koliko se brzo to događa, možemo li to spriječiti (točnije - usporiti) i kako možemo na vrijeme prepoznati da se to događa. Novi dokazi upućuju na to da se to može opaziti u – našem rukopisu.

Pisanje je vještina kojoj se sve rjeđe okrećemo. Uz mobitele, tablete, računala – rijetko uzimamo olovku i papir. No možda je zato još bolji "test" za procjenu kognitivnog pada jest, posebno zato što testira i fizičke motoričke sposobnosti i sposobnost mentalne obrade. Sve u svemu, to je zahtjevan trening za mozak.

neurološke i kognitivne slabosti Čak ni normalne razine vitamina B12 možda nisu dovoljne za zaštitu mozga

Prijašnje studije su otkrile da sposobnosti lijepog rukopisa opadaju kod pojave stanja poput Alzheimerove bolesti, a tada je potvrđena veza s kognitivnom sposobnostima. Istraživači sa Sveučilišta u Évori u Portugalu željeli su detaljnije proučiti razlike u rukopisu koje se mogu pojaviti kod osoba s dijagnozom kognitivnih problema.

"Pisanje nije samo motorička aktivnost, to je prozor u mozak", kaže kineziologinja Ana Rita Matias sa Sveučilišta u Évori. "Otkrili smo da starije odrasle osobe s kognitivnim oštećenjem pokazuju različite obrasce u vremenu i organizaciji pokreta rukopisa."

Ispostavilo se da su zadatci koji zahtijevaju veće kognitivne napore pokazali da se kognitivni pad odražava u tome koliko su učinkovito i koherentno organizirani pokreti rukopisa tijekom vremena.

Studija se temeljila na 58 starijih osoba koje žive u domovima za starije i nemoćne, a sve su bile u dobi između 62 i 99 godina. Od njih je 38 dijagnosticiran neki oblik kognitivnog oštećenja, dok preostalih 20 nije imalo dijagnozu te su smatrane kognitivno zdravima. Svaki je sudionik u testiranju trebao izvršiti nekoliko zadataka, uključujući crtanje točaka i linija, prepisivanje pisanih rečenica i zapisivanje rečenica iz glasovnog diktata – i to koristeći olovku i digitalni tablet.

Test koji je uključivao glasovni diktat – koji zahtijeva kombinaciju slušanja, pamćenja, pretvaranja zvukova u tekst i fizičkog pisanja – pokazao je najveće razlike između dvije skupine, onih s oštećenjem i onih bez. Oni čija dijagnoza je pokazivala kognitivni pad, obično su dulje izvodili svaki potez olovkom i koristili su više poteza i manje poteze za dovršetak zadatka.

Potrebno još istraživanja

Ovo istraživanje pokazuje da kognitivni pad smanjuje sposobnost mozga da kompenzira tijekom teških zadatke, što znači da su veze između kognitivnog i motorike preopterećene. Ako je ovo uistinu tako, onda ovakvi zadatci, koji se odnose na te moždane puteve, mogu otkriti znakove kognitivnog pada. Istraživači su istaknuli da će biti potrebni razni testovi rukopisa za procjenu kognitivnih sposobnosti.

"Vrijeme i organizacija poteza usko su povezani s načinom na koji mozak planira i izvršava radnje, što ovisi o radnoj memoriji i izvršnoj kontroli", kaže Matias. "Kako ovi kognitivni sustavi opadaju, pisanje postaje sporije, fragmentiranije i manje koordinirano."

Iako je ovo tek početak i potrebno je još puno proučavanja, ovi su rezultati ohrabrili znanstvenike. Ovo je pokazatelj i naznaka da bi se testovi rukopisa mogli s vremenom koristiti za kognitivne procjene bez, potencijalno, skupih skeniranja ili posjeta bolnici. Bili bi, isto tako, prikladni za provođenje u domovima za starije i nemoćne.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Human Neuroscience.

sklonost rjeđoj vožnji Određene navike u vožnji mogle bi ukazivati na rane znakove kognitivnog pada