Osteopenija: Simptomi, prevencija, liječenje
Što je osteopenija i po čemu se razlikuje od osteoporoze?
Osteopenija je gubitak mineralne gustoće kosti (BMD - bone mineral density). Ukazuje da u kostima ima manje minerala nego što je potrebno, a to kosti čini slabijima. Osteopenija nije tako teška kao osteoporoza (bolest koja toliko slabi kosti da se lakše mogu slomiti). Ne razviju svi s osteopenijom osteoporozu, ali može se dogoditi. Osobe s osteopenijom trebaju pokušati ojačati i zaštititi svoje kosti. Liječnici bi trebali pratiti mineralnu gustoću kostiju pacijenata kojima je dijagnosticirana osteopenija. Dijagnoza se postavlja nakon laboratorijskih i hormonskih pretraga te mjerenja gustoće kostiju (denzimetrija) i drugih pretraga prema potrebi i odluci liječnika.
Koliko je česta osteopenija?
Osteopenija je često stanje, a posebno pogađa:
- osobe starije od 50 godina
- osobe s lošom prehranom
- žene nakon menopauze.
Uzroci osteopenije
Kosti su građene od živog tkiva. Sve do otprilike 30. godine zdrava osoba gradi više kostiju nego što ih gubi. Ali nakon 35. godine kosti se počinju brže razgrađivati nego što se izgrađuju. Čak i kod zdrave osobe gustoća kostiju opada tijekom života, manje od jedan posto godišnje. Neke stvari mogu ubrzati gubitak koštane mase, što dovodi do osteopenije, kao što su:
- medicinska stanja kao što je hipertireoza
- lijekovi kao što su kortikosteroidi i neki tretmani za rak, žgaravicu, visoki krvni tlak i napadaje
- neliječena celijakija
- hormonalne promjene tijekom menopauze
- loša prehrana, osobito prehrana s premalim udjelom kalcija ili vitamina D
- kirurški zahvat na probavnom sustavu, koji može utjecati na sposobnost tijela da apsorbira potrebne hranjive tvari i minerale
- nezdravi izbori stila života, kao što su pušenje, pijenje previše alkohola ili kofeina i nevježbanje.
Simptomi osteopenije i liječenje
"Potrebno je napraviti screening (pretraga se zove denzitometrija) rizičnih skupina. Najbrojnija rizična skupina su žene starije od 65 godina i muškarci stariji od 70 godina. Ovdje se u općoj populaciji traži osteoporoza, ne osteopenija. Ostale rizične skupine su vezane uz razne bolesti i posljedične terapije te su pravodobno obaviještene da su u riziku od osteopenije što od liječnika obiteljske medicine, što od specijalista."
Petrovski kaže da se osteopenija tretira uzimanjem vitamina D kroz dodatke prehrani i/ili boravkom na suncu, uzimanjem adekvatnih količina kalcija kroz prehranu, kod žena u menopauzi/postmenopauzi i hormonske nadomjesna terapija, ako nema kontraindikacija. "Postoje i specifični lijekovi koji utječu na pregradnju kosti poput bisfosfonata ili raloksifena koji se mogu dati ako pričamo o osteoporozi. Osim uravnotežene prehrane bitan je i aktivan život i tjelovježba (može i aerobna i anaerobna) koja kroz raznorazne mehanizme jača kost. Također ne pušiti jer je i to čimbenik rizika za osteoporozu. Ukratko potrebno je voditi zdrav i aktivan život, biti u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine i primarnim ginekologom barem jednom godišnje kako bi na vrijeme rješavali bolesti koje dovode do osteopenije i/ili osteoporoze", savjetuje dr. Petrovski.
Poželjne i nepoželjne namirnice i pića kod osteopenije
"Kalcij na kosti ne utječe u izolaciji, već u suradnji s drugim nutrijentima od kojih su najvažniji vitamin D, vitamin K2, magnezij, silicij te fosfor. Zato je bitno da je cjelokupna prehrana raznolika i uravnotežena, bazirana na cjelovitim namirnicama te da se na jelovniku redovito nađe raznolike voće i povrće. Paralelno je nužno izbaciti procesirane namirnice osobito, gazirane cola napitke koji sadrže fosfornu kiselinu za koju se pokazalo da mijenja omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase", kaže Krstev Barać i dodaje da kava nažalost nije prijatelj kostiju jer kofein umanjuje apsorpciju kalcija pa je najbolje ove omiljene napitke maksimalno ograničiti. "Slično vrijedi i za alkohol", kaže Krstev Barać i objašnjava: "Svakako pripazite i na dosoljavanje hrane jer pretjerana konzumacija natrija iz soli potiče pojačano izlučivati kalcija mokraćom i doprinosi gubitku koštanu mase. Zanimljivo, kao i sa svakim drugim dijelom organizma, postoji poveznica između crijeva i kostiju pa mikrobiom utječe i na ovu sferu zdravlja. Tako će se disbioza, ali i razne upale negativno odraziti na apsorpciju hranjivih tvari nužnih za zdrave kosti pa svakako vodite brigu o zdravlju crijeva".
Nutricionistica Krstev Barać naglašava: "Među suplementima koji mogu biti od pomoći prvenstveno treba izdvojiti vitamin D u kombinaciji s vitaminom K2 i magnezij. Dobro je u svom arsenalu za zdravlje kostiju koristiti i jedan od najpopularnijih anti age dodataka - kolagen koji pruža snagu i stabilnost vezivnom tkivu te je izuzetno važan za snažne kosti. Nemojte zaboraviti na tjelesnu aktivnost jer ona omogućuje mehaničku tenziju koja je važan poticaj za koštanu izgradnju".
Više o povezanosti hrane i zdravlja potražite na Funkcionalna medicina.hr