Način života i neka zdravstvena stanja mogu povećati ili smanjiti rizik od razvoja bolesti srca. Čimbenici koji povećavaju rizik od bolesti srca uključuju:

• visoki krvni tlak
• povišene razine kolesterola, osobito lipoproteina niske gustoće (LDL kolesterol)
• pušenje
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• visok unos alkohola
• prekomjerna tjelesna težina i pretilost
• dijabetes.

Kako biste smanjili rizik od srčanih bolesti, HZJZ preporučuje održavanje zdrave tjelesne težine, prehranu bogatu vlaknima i malo zasićenih masnoća i transmasnoća, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola i upravljanje stresom.

Prema novoj studiji, koju su proveli Brigham and Women's Hospital i Medicinska škola Harvard u Bostonu, osim što višak tjelesne masnoće povećava rizik od srčanih bolesti, važno je i gdje se ta masnoća skladišti, čak i kod osoba koje imaju zdravu težinu. 

Istraživači su otkrili da intramuskularna masnoća – masni 'džepovi' unutar mišićnog tkiva – povećavaju rizik od ozbiljnih srčanih bolesti kod osobe, bez obzira na njezin indeks tjelesne mase (BMI).

"Ova opservacijska studija pronašla je vezu između 'intramuskularne' masnoće i povećanog rizika od razvoja srčanih bolesti. Ovo je prva opsežna studija koja uspoređuje različite tipove distribucije masti u tijelu (intramuskularna naspram potkožne) i daje uvid u to kako možemo bolje procijeniti nečije zdravstveno stanje prema distribuciji masnoće", rekao je za interventni kardiolog Cheng-Han Chen Medical News Today. Dodao je da bi distribuiranje masnoće po tijelu moglo pružiti više prognostičkih informacija od trenutnih manjkavih mjerenja indeksa tjelesne mase.  

Masnoće na trbuhu Mitovi o visceralnoj masnoći i kako utječe na zdravlje

Kako stručnjaci mogu odrediti razine intramuskularne masnoće?

U istraživanju je sudjelovalo 669 osoba, prosječne dobi od 63 godine, koji su bili procijenjeni zbog bolova u prsima i/ili nedostatka zraka uzrokovanog srčanom ishemijom, ali nisu pokazivali simptome koronarne arterijske bolesti, stanja zvanog ishemija bez koronarne ateroskleroze (INOCA).

Testirali su rad srca sudionika pomoću kardijalne pozitronske emisijske tomografije ili kompjutorizirane tomografije (PET/CT). Istraživači su također mjerili količinu masnoća i mišića te lokaciju istih u dijelu torza svakog sudionika. Iz tih su mjerenja izračunali "frakciju masnih mišića" - omjer intramuskularne masnoće prema ukupnim mišićima plus masnoća - kako bi kvantificirali koliko je masti pohranjeno u mišićima svake osobe.

Chen je rekao da je ljudima teško znati koliko intramuskularne masti imaju jer "trenutačno ne postoji općeprihvaćena testna metoda za kvantificiranje 'intramuskularne' masti. Ova studija koristila je mjerenja CT skeniranja na određenom dijelu trbuha kako bi kvantificirala količinu masnoća u odnosu na mišić. U budućnosti bi se intramuskularna masnoća mogla mjeriti drugim tehnikama”.

Nakon početnih skeniranja, sudionici su praćeni oko šest godina, tijekom kojih su istraživači bilježili jesu li umrli od bolesti srca ili zatajenja srca ili su primljeni u bolnicu. 

kratke aktivnosti visokog intenziteta Nemate vremena za tradicionalno vježbanje? Studija otkriva da ove svakodnevne aktivnosti mogu zaštititi vaše srce

Veća mišićna masnoća, ali ne i potkožna masnoća, povećava rizik od srčanih bolesti

Ljudi s više masnoće u mišićima imali su veću vjerojatnost abnormalnog protoka krvi unutar najmanjih krvnih žila koje opskrbljuju srce, stanje poznato kao koronarna mikrovaskularna disfunkcija (CMD). Također su bili izloženi povećanom riziku od smrti ili hospitalizacije zbog bolesti srca.

Samo malo povećanje udjela masnih mišića bilo je potrebno da bi se povećao rizik od srčanih bolesti - za svakih jedan posto povećanja udjela masnih mišića, rizik od CMD-a povećavao se za dva posto, a rizik od budućih ozbiljnih srčanih bolesti za sedam posto. Na ova povećanja rizika nisu utjecali drugi poznati čimbenici rizika za bolesti srca, BMI ili potkožno masno tkivo.

Oni s najvišim razinama intramuskularne masti, zajedno s CMD-om, bili su izloženi najvećem riziku od smrti, srčanog udara i zatajenja srca. Oni s više mišićne mase imali su manji rizik.

Vodeća autorica studije, dr. Viviany Taqueti, rekla je u priopćenju da “znanje da intermuskularna masnoća povećava rizik od srčanih bolesti daje još jedan način za prepoznavanje ljudi koji su pod visokim rizikom, bez obzira na njihov indeks tjelesne mase". 

"Ova otkrića bi mogla biti osobito važna za razumijevanje učinaka terapija na zdravlje srca na bazi inkretina koji modificiraju masnoće i mišiće, uključujući novu klasu agonista receptora peptida-1 nalik glukagonu", istaknula je.

Zašto mišićna masnoća može povećati rizik od srčanih bolesti?

“Još nije jasno zašto intramuskularna masnoća može povećati nečiji rizik od razvoja srčanih bolesti. Moguće je da intramuskularna mast pojačava upalu u okolnim tkivima, što zatim utječe na funkciju krvnih žila u tom području. Potrebno je dodatno proučavanje kako bi se bolje razumio ovaj odnos”, objasnio je Chen.

Autori trenutne studije primjećuju da je mišićna masnoća povezana s inzulinskom rezistencijom i povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2. Sugeriraju da bi to moglo biti zato što veća mišićna masnoća može dovesti do upale i promjene metabolizma glukoze, što u konačnici može povećati rizik od srčanih bolesti. 

popularan u našim krajevima Ovaj orašasti plod najbolji je za zdravlje srca, prema istraživanjima

Možete li smanjiti mišićnu masnoću?

"Ono što još ne znamo jest kako možemo smanjiti rizik za ljude s masnim mišićima. Na primjer, ne znamo kako tretmani kao što su nove terapije za mršavljenje utječu na masnoću u mišićima u odnosu na masnoću u drugim dijelovima tijela, nemasno tkivo i na kraju srce”, rekla je Taqueti.

Istraživanja pokazuju da će prehrana bogata masnoćama povećati mišićnu masnoću. Međutim, Chen je objasnio da znanstvenici još ne znaju može li se i kako intramuskularna masnoća konkretno smanjiti. Dodao je da će smanjenje ukupne tjelesne masnoće biti korisno za zdravlje.

“Kako bi smanjili ukupnu tjelesnu masnoću, savjetujemo pacijentima da redovito vježbaju (i kardio i trening s utezima) i da jedu zdravu prehranu s više vlakana i proteina, a manje zasićenih masti i ugljikohidrata”, rekao je.

Taqueti i njezin tim sada istražuju utjecaj strategija liječenja uključujući tjelovježbu, prehranu, lijekove za mršavljenje ili operaciju na sastav tijela i metaboličke bolesti srca. 

Zavoli svoje srce Uz zdrave životne navike bolesti srca i krvnih žila mogu se prevenirati