Kako metabolički poremećaji mogu povećati rizik od gubitka sluha: Što trebate znati
Već desetljećima istraživanja pokazuju da metabolički sindrom može imati negativan utjecaj na sluh. Tako je još 1986. godine u časopisu JAMA objavljeno upozorenje da bi sve dulji životni i radni vijek, u kombinaciji s gradskom bukom, hipertenzijom i prehranom bogatom kolesterolom, mogao otežati ljudima da jasno čuju svijet oko sebe.
Nekoliko novijih studija dodatno potvrđuje ovu povezanost. Meta-analiza iz 2023. godine, koja je obuhvatila 28 opservacijskih studija, pokazala je da je omjer izgleda za prisutnost gubitka sluha kod osoba s metaboličkim sindromom iznosio 4,22. Presječna studija iz 2021. provedena na 157 osoba s dijabetesom pokazala je da su "najvažniji čimbenici povezani s gubitkom sluha trajanje bolesti, loša regulacija glikemije i hipertenzija". U međuvremenu je istraživanje objavljeno 2022. godine, temeljeno na podacima Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (NHANES), pokazalo da su osobe u dobi od 20 do 39 godina koje pate od tinitusa imale značajno veću vjerojatnost (omjer izgleda 2,49) da imaju dijagnosticiranu hipertenziju.
Zašto dolazi do oštećenja sluha?
Dugotrajno povišene razine glukoze u krvi mogu promijeniti strukturu malih i velikih krvnih žila. U uhu takve promjene mikrocirkulacije utječu na protok krvi i opskrbu hranjivim tvarima unutarnjeg uha, u kojem se nalazi pužnica (kohlea) sa svojim osjetnim dlačnim stanicama. S vremenom te stanice propadaju, što rezultira senzorineuralnim gubitkom sluha.
Kada je riječ o dijabetesu, oštećenje sluha moglo bi nastati kroz više različitih mehanizama. Neki lijekovi povezani s dijabetesom dovode se u vezu s tinitusom i gubitkom sluha. Pregledni rad objavljen 2020. godine u časopisu Pharmacotherapy pokazao je da je 19 antihipertenzivnih i antiaritmijskih terapija te sedam diuretika, kada se primjenjuju sistemski, povezano s ototoksičnošću, odnosno štetnim djelovanjem na sluh.
Osim toga, istraživanje objavljeno prošle godine, koje je obuhvatilo 90 271 osobu s hiperlipidemijom, pokazalo je da su statini kao skupina lijekova povezani sa senzorineuralnim gubitkom sluha i tinitusom nakon dugotrajne primjene.
Čini se da i lijekovi na bazi sintetskog inzulina mogu pridonijeti gubitku sluha.
"Potencijalna ototoksičnost sintetskog inzulina mogla bi biti posljedica aditiva, konzervansa ili fluktuacija razine inzulina", napisali su autori rada objavljenog u listopadu 2025. godine u časopisu Australian Journal of General Practice.
Danielle S. Powell, AuD, PhD, audiologinja i epidemiologinja te docentica na Odjelu za znanosti o sluhu i govoru Sveučilišta Maryland u College Parku objasnila je za Medscape Medical News kako metabolički poremećaji i lijekovi koji se koriste u njihovu liječenju mogu utjecati na zdravlje sluha te na što bi liječnici i pacijenti trebali obratiti pozornost. Powell je prošle godine objavila strategije i metode namijenjene liječnicima koji skrbe o osobama s dijabetesom i mogućim gubitkom sluha.
Zašto bi lijekovi koji se koriste za liječenje metaboličkog sindroma mogli utjecati na sluh?
"Ne postoji jedno opće objašnjenje. Svaka od tih skupina lijekova djeluje na drukčiji način. Primjerice, diuretici Henleove petlje povezani su s poremećajem funkcije mitohondrija u određenim bubrežnim stanicama. Bez obzira na to jesu li lijekovi namijenjeni vaskularnom ili metaboličkom sustavu, čini se da utječu na ključne strukture odgovorne za sluh, osobito na pužnicu", objašnjava Powell.
Pužnica je ključna za pretvaranje zvučne energije u živčane signale i vrlo je osjetljiva na metaboličke i vaskularne promjene. Uz jedan njezin zid nalazi se stria vascularis, izrazito prokrvljeno tkivo odgovorno za održavanje ravnoteže tekućina unutar pužnice. Kada jednom dođe do oštećenja, ono više nije reverzibilno.
Ipak, naglašava kako su to još uvijek teorije.
"Velika istraživanja usmjerena na postizanje ciljanih vrijednosti liječenja, poput studija Diabetes Control and Complications Trial i Action to Control Cardiovascular Risk in Diabetes, nisu proučavala kako snižavanje glukoze utječe na zdravlje sluha."
Koliko je vremena potrebno da nastane oštećenje?
"Ne mislim da se ono događa trenutačno, no iskreno ne znamo govorimo li o nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, osobito kada je riječ o povezanosti mikrovaskularnih i kardiovaskularnih promjena."
Što je s tinitusom? "Tinitus, odnosno zvonjenje, zujanje ili šum u ušima, sam po sebi je poznati čimbenik povezan s gubitkom sluha. Može se pogoršavati što duže osoba uzima lijekove povezane s dijabetesom. Na njega mogu utjecati stres, loš san i određeni lijekovi", objašnjava Powell.
Tinitus također može izazvati anksioznost.
"Što se više usredotočujete na njega, to može postati izraženiji. Važno je pitati pacijente imaju li takve simptome. Čini se da se o gubitku sluha razgovara tek kada postane vrlo primjetan."
Koji su izazovi za liječnike obiteljske medicine? "Mislim da je dio problema to što liječnici nisu educirani da svake godine rutinski provjeravaju sluh. Gubitak sluha manje je jasan od, primjerice, hipertenzije. Osim toga, slušna pomagala su skupa", rekla je Powell.
Powell ističe i još jedan važan problem.
"Kao što smo naveli u radu, ako pacijenti ne mogu dobro čuti što im govori liječnik ili druga osoba, moglo bi im biti mnogo teže učinkovito upravljati dijabetesom."
Kako upravljati gubitkom sluha?
"Liječnici bi trebali biti svjesni da ovi lijekovi nisu iznimka kada je riječ o mogućem oštećenju sluha. Slične učinke imaju i druge skupine lijekova. Vrijedi razgovarati s pacijentom kako bi se utvrdilo slaže li se s njihovim uzimanjem i razumije li moguće rizike."
Kada je riječ o tinitusu, trenutno ga nije moguće potpuno ukloniti, ali se njime može upravljati kako bi manje utjecao na kvalitetu života.
Tinitus najčešće liječi audiolog. U posebno teškim slučajevima može pomoći bihevioralni terapeut koji pacijentu može pomoći da postane manje osjetljiv na buku koju čuje.
Powell upozorava da se sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu može postupno mijenjati, jer osoba istovremeno pokušava pronaći načine kako se prilagoditi gubitku sluha.
"Preporučili bismo kontrolni pregled sluha svakih godinu do dvije."
Danas postoje i aplikacije koje mogu pomoći.
"Primjerice, aplikacija Know Your Hearing pacijentima može dati brojčanu procjenu kvalitete njihova sluha. Razvili su je stručnjaci za sluh i može biti dobar početni korak."
Zašto su slušna pomagala važna?
"Osobe s gubitkom sluha često se povlače iz društvenih aktivnosti i sklonije su depresiji. Što prije reagiraju, lakše će uključiti slušno pomagalo u svoj svakodnevni život."
Mozak se prilagođava zvukovima koje prima, zbog čega slušna pomagala mogu pomoći u sprječavanju da pogrešni ili nepotpuni zvučni signali dopiru do mozga, kao što je slučaj kod tinitusa.
Kakva je povezanost gubitka sluha, dijabetesa i kognitivnog pada?
"O toj se povezanosti još uvijek raspravlja. Znamo da gubitak sluha na ljude utječe na različite načine, ovisno o njihovom načinu života i drugim okolnostima. Zato bismo uvijek trebali promatrati cjelokupnu sliku pacijentova zdravlja."
Powell ističe i da audiolozi dosad nisu dovoljno obraćali pozornost na činjenicu koliko su liječnici obiteljske medicine opterećeni tijekom svakodnevnog rada te koliko je izazovno razgovore o sluhu uklopiti u rutinske preglede pacijenata.