Istraživanje: Jedan pristup liječnju boli u leđima pokazao se učinkovitijim od ostalih
Bolovi u leđima vrlo su česta pojava i velik dio populacije se bori upravo s ovim problemom. Najčešći uzroci kronične križobolje su: teški fizički rad, loše držanje, neadekvatno istezanje prije vježbanja, nepravilno podizanje teških predmeta te dugo sjedenje. Upravo ovo posljednje jest povezano i s današnjim "sjedilačkim" načinom života, a nažalost sve veći broj ljudi u mladenačkoj dobi muče bolovi u leđima.
Prema Američkom udruženju neuroloških kirurga, 75 do 85 posto Amerikanaca doživjet će bolove u leđima tijekom svog života, piše Healthline. Od toga će 50 posto imati više od jedne epizode bolova u razdoblju od godinu dana. Ipak, utješno je da će u 90 posto svih slučajeva bol smanjiti bez operacije.
Bolovi u leđima mogu imati brojne simptome, uključujući:
- tup bolni osjećaj u donjem dijelu leđa
- probadajuća bol koja može silaziti niz nogu do stopala
- nemogućnost uspravljanja bez boli
- smanjeni opseg pokreta
- smanjena sposobnost savijanja leđa.
Simptomi bolova u leđima, obično su kratkotrajni, ali mogu trajati danima ili tjednima. Bolovi u leđima smatraju se kroničnim kada su simptomi prisutni duže od tri mjeseca.
Čimbenici rizika za bolove u leđima
Prema klinici Mayo, povećani rizik od bolova u leđima imaju osobe koje:
- rade u sjedilačkom okruženju
- ne vježbaju
- rade intenzivne aktivnosti bez prethodnog istezanja ili zagrijavanja
- su starije
- pretile
- pušači
- imaju dijagnosticirano određeno stanje poput artritisa
Tvoje emocionalno zdravlje također utječe na rizik od bolova u leđima. Veći rizik od bolova u leđima imaju osobe sa stresnim poslom te osobe koje pate od depresije i anksioznosti.
Vježebe pozornosti učinkovitije od skupe kognitivno bihevioralne terapije!
Studija objavljena u izdanju časopisa The American of American Medical Association u Ožujku 2016. godine pokazala je kako pristup sinergiji uma i tijela ima bolje rezultate u ublažavanju ili rješavanju bolova u leđima, od klasičnih konvencionalnih tretmana lijekovima.
Kognitivna bihevioralna terapija pokazala se učinkovitom u liječenju kroničnih bolova u leđima, ali zahtijeva redovite posjete psihoterapeutu i može biti skupa. Tim sa Sveučilišta u Washingtonu osmislio je studiju kako bi utvrdio je li smanjenje stresa (putem vježbanja pozornosti) - tehnika koja se može naučiti i vježbati samostalno, jednako učinkovita u ublažavanju boli i obnavljanju funkcije kao kognitivna bihevioralna terapija ili konvencionalni tretman lijekovima i fizikalnom terapijom.
Tehnike za razvoj pažnje odnosno pozornosti koriste se u psihologiji. Svjesnost (eng. Mindfulness) je prirodna sposobnost čovjeka da bude svjestan svega što se događa u trenutku. Suština ove tehnike jest osigurati osobi mogućnost selektivne aktivnosti psihe, kao i osigurati odabir jednog objekta iz nekog postojećeg skupa. Ta sposobnost osobe da se usredotoči na jednu stvar, fokusirajući se na specifične ciljeve izuzetno je važna tehnika uklanjanja stresa, a čini se da ima i svoju funkciju u uklanjaju bolova.
Istraživači su izučavali 342 osobe u dobi od 50 do 70 godina - od čega su dvije trećine bile žene - koji su imali bolove u leđima u prosjeku više od sedam godina. Slučajnim putem su podijelili sudionike u jednu od tri jednake skupine: jedna je grupa naučena vježbati tako da samostalno smanjuje stres raznim tehnikama, druga je skupina išla na kognitivno-bihevioralnu terapiju, a treća je primala konvencionalni tretman lijekovima/fizikalnom terapijom po potrebi.
Na kraju istraživanja, poslije 26 tjedana, sudionici su ispunili upitnike namijenjene procjeni boli i stanja. Znatno veći postotak ispitanika u skupini koji su vježbali pozornost ili koristili kognitivno-bihevioralnu terapiju izvijestili su o poboljšanju funkcije i ublažavanju boli u usporedbi sa skupinom ljudi koji su imali konvencionalnu terapiju.
Međutim, zanimljivo je da je samo skupina koja je samostalnom vježbala tehnike pozornosti za smanjenje stresa, održala poboljšanje stanja i nakon završetka programa. Izvor: www.health.harvard.edu