Gubim li razum? Simptomi koji znače da je potrebno potražiti pomoć

Guliver/Shutterstock Jaka i dugotrajna tjeskoba i anksioznost mogu dovesti do toga da se osobi učini kao da gubi razum
Kako bismo dobili odgovor što se smatra dobrim mentalnim zdravljem potrebno je obratiti pažnju na obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja koji mogu sugerirati kada potražiti pomoć za sebe ili blisku osobu.
Vidi originalni članak

Dr. Milan Košuta, psihijatar s ordinacijom u Zagrebu kaže da pomoć treba potražiti kad je patnja intenzivna i kontinuirana: "Od vremena koliko traje patnja važniji je intenzitet. Znači kada je patnja jaka i traje u kontinuitetu osoba prvo trebala porazgovarati sa svojim bliskim osobama i doznati kako oni vide to stanje, zatim sa svojim liječnikom obiteljske medicine i sa samim sobom. Ako se nakon toga vidi da je ta patnja preduga i onemogućava svakodnevni život treba potražiti pomoć."

Razlika koju nije uvijek jednostavno uočiti

Razliku između dobrog mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ponekad je lako uočiti, ali često razlika nije toliko očita. Na stranicama Klinike Mayo naveli su kako bolje razumjeti i prepoznati različita stanja mentalnog zdravlja. Ponekad ljudi dožive značajne poremećaje u mentalnom funkcioniranju. Može se reći da je došlo do mentalnog poremećaja kada zbog promjene u načinu razmišljanja i osjećanja nastupe promjene zbog kojih osoba doživljava nevolje te joj je narušena sposobnost djelovanja na sljedećim poljima.

  • održavanju prijateljskih i obiteljskih odnosa
  • funkcioniranja u društvenim odnosima
  • funkcioniranja na poslu ili u školi
  • ako osoba ne usvaja znanja na očekivanom nivou za svoju dob.

Kulturne norme i društvena očekivanja također igraju ulogu u definiranju poremećaja mentalnog zdravlja. Ne postoji standardna mjera za sve kulture na temelju koje bi se moglo utvrditi je li ponašanje normalno i kada postaje razarajuće. Ono što bi u jednom društvu moglo biti normalno, u drugom može biti razlog za zabrinutost.

Depresija nije samo osjećaj tuge ili neraspoloženja, ona je bolest Depresija - unutarnje krvarenje duše

Postoji li jedinstveni kriterij za dijagnostiku psihijatrijskih poremećaja?

"Klasifikacija bolesti u području medicine stalno se  mijenja kako se dolazi do novih saznanja. Unatoč napretku, znanje o zamršenim mehanizmima uključenima u funkcioniranje mozga još je u ranoj fazi razvoja. Međutim, mnoga istraživanja su pokazala da se duševne bolesti mogu međusobno razlikovati s visokim stupnjem pouzdanosti, standardizirani pristup dijagnozi sve se više usavršava. Međunarodna klasifikacija bolesti, 9. revizija, kliničko preinačenje (ICD9CM), knjiga koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, rabi dijagnostičke kategorije slične onima u DSMIV iz 1954. godine. Ta sličnost upućuje na to da dijagnoze specifičnih duševnih bolesti postaju diljem svijeta standardnije i dosljednije.

Učinjen je napredak u dijagnostičkim metodama. Dostupno je nekoliko novih slikovnih tehnika ispitivanja mozga, uključujući kompjutoriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MRI) te pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), vrsta slikovnog prikaza koji mjeri krvni protok u pojedina područja mozga. Te se slikovne tehnike rabe da se ucrta moždana struktura i funkcija ljudi s normalnim i nenormalnim ponašanjem pružajući znanstvenicima veće razumijevanje kako funkcionira mozak u ljudi s duševnom bolesti i u ljudi bez nje. Istraživanja koji su učinila razliku jednog psihijatrijskog poremećaja od drugog dovela su do veće dijagnostičke točnosti", piše u MSD Medicinskom priručniku za pacijente, objavljenom u izdanju Placeba.

Ako nam se obratite za pomoć, znatno vam se umanjuju izgledi da dođete k sebi Prava istina o psihijatriji

Kako se dijagnosticiraju poremećaji?

Dijagnozu stanja mentalnog zdravlja može postaviti psihijatar, psiholog, klinički socijalni radnik ili drugi stručnjak za mentalno zdravlje. Obiteljski liječnik također može biti uključen u dijagnostičku procjenu, odnosno dati uputnicu za daljnju dijagnostičku obradu.



Dijagnoza se može temeljiti na

  •     medicinskoj povijesti fizičkih i mentalnih poremećaja kod pacijenta ili u njegovoj obitelji
  •     isključivanje eventualnih fizičkih uzroka koji bi mogli potaknuti mentalne promjene
  •     razgovor o trenutnim simptomima i problemima koje pacijent ima
  •     pitanja o tome kako su nedavni događaji ili promjene u životu pacijenta poput trauma, smrti bliskih osoba, razvoda ili poslovnih   problema utjecale na pacijentov način mišljenja, osjećanja ili ponašanja
  •     upitnici ili drugi formalni testovi koji traže povratne informacije o tome kako osoba misli, osjeća se ili se ponaša u tipičnim situacijama
  •     pitanja o prošloj i sadašnjoj uporabi alkohola i droga
  •     povijest trauma, zlostavljanja, obiteljskih kriza ili drugih važnih životnih događaja
  •     pitanja o prošlosti ili trenutnim razmišljanjima o nasilju nad sobom ili drugima
  •     upitnike ili intervjue ispunjava netko tko osobu dobro poznaje, poput roditelja ili supružnika.

Akutna i kronična anksioznost Anksioznost: Kako se manifestira i što učiniti?

Kad je potrebno potražiti pomoć?

Svako stanje mentalnog zdravlja ima svoje znakove i simptome, ali općenito potrebno je zatražiti pomoć ako

  • dođe do promjene u osobnosti, načinu prehrane ili spavanja
  • osoba se nema snage suočiti sa svakodnevnim aktivnostima
  • osjeća se isključeno ili se povlači iz uobičajenih aktivnosti
  • ima neobično razmišljanje (udaljavanje od stvarnosti)
  • osjeća jaku anksioznost
  • pati od dugotrajne tuge, depresije ili apatije
  • ima misli ili izjave o samoubojstvu ili nanošenju ozljeda drugima
  • zloupotrebljava drogu, alkohol ili lijekove
  • ima ekstremne promjene raspoloženja
  • osjeća pretjerani bijes, neprijateljstvo ili nasilno ponašanje.

Mnoge osobe uslijed promjene mentalnog stanja postanu agresivne, kako im obitelj i prijatelji mogu ukazati da se s njima nešto zbiva i savjetovati im da potraže psihološku pomoć, dr. Košuta otkriva: "Agresivnoj osobi treba suptilno i fino u mirnom razgovoru, a ne u trenutku agresije staviti na znanje da bi trebala potražiti pomoć. Ako to ne pomaže onda se čovjek mora maknuti od agresivne osobe bez obzira o kome se radi. No, svakako treba pokušati razgovarati s tom osobom kada nije u agresivnoj fazi, a najbolje je da s njom razgovara osoba kojoj vjeruje, koja joj je autoritet."

Broj ovisnika o alkoholu pemašuje i do dvadeset puta broj ovisnika o drogama Prikriveni alkoholizam žena u porastu!

Mnogi ljudi koji imaju poremećaje mentalnog zdravlja smatraju svoje znakove i simptome normalnim dijelom života ili izbjegavaju liječenje iz stida ili straha. Ako si zabrinuta za svoje mentalno zdravlje ne oklijevaj potražiti savjet. Posavjetuj se s liječnikom obiteljske medicine ili zakaži sastanak s psihijatrom, psihologom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje. Možda će ti biti važno da pronađeš profesionalca koji je upoznat s kulturnim krugom iz kojeg dolaziš te će bolje moći razumjeti tvoje probleme i razloge zbog kojih postupaš na određeni način.

Posjeti missZDRAVA.hr