5 znakova da možda jedete previše zasićenih masti
Mnogi od nas ne razmišljaju o unosu zasićenih masti na dnevnoj bazi, ali one se često nađu u našoj prehrani. Od maslaca na tostu do sira na pizzi, nalaze se u više namirnica nego što mislite.
"Za razliku od nezasićenih masti, koje su tekuće na sobnoj temperaturi (poput maslinovog ulja ili ulja avokada), zasićene masti su krute (poput maslaca ili kokosovog ulja) i previše ih može povisiti LDL ('loš') kolesterol i povećati rizik od srčanih bolesti", kaže za Eating Well dijetetičarka Taiyyibah Moughal.
Ako pretjerate s unosom zasićenih masti, vaše tijelo će vam slati suptilne znakove - a neki bi vas mogli iznenaditi.
Osjećaj tromosti nakon jela
Ako se nakon jedenje hamburgera i pomfrita imate potrebu srušiti na kauč umjesto da se uhvatite svog popisa obaveza, količina zasićenih masti u vašem obroku može biti razlog. "Veliki obroci s visokim udjelom masti mogu usporiti probavu i ostaviti vas umornima nakon toga“, objašnjava dijetetičarka Avery Zenker.
Jedna studija je otkrila da je veći unos zasićenih masti povezan s većom vjerojatnošću pretjerane pospanosti i umora tijekom dana. S druge strane, studija provedena na starijim ženama pokazala je da je zamjena crvenog i prerađenog mesa (hrane bogate zasićenim mastima) ribom te zamjena rafiniranih žitarica cjelovitim žitaricama povezana s primjetnim poboljšanjima energije i smanjenjem umora.
Dakle, možete uživati u tom hamburgeru i pomfritu, samo pazite koliko često to činite. Da biste se osjećali najbolje, jedite uravnoteženu prehranu koja uključuje cjelovite, hranjive namirnice i ograničite zasićene masti na manje od 10 % dnevnog unosa kalorija, preporučuje Zenker.
Moždana magla
Ako se ne možete usredotočiti ili zapamtiti stvari, visok unos zasićenih masti može pridonijeti problemu. Istraživanja pokazuju da su obroci bogati zasićenim mastima povezani s kratkoročnim deficitima u pažnji i vremenu reakcije, dok je dugoročna prekomjerna konzumacija povezana s oštećenim pamćenjem i kognitivnim funkcijama.
Prehrambeni obrasci s niskim udjelom zasićenih masti, poput MIND dijete, poboljšavaju pamćenje i izvršne funkcije u samo tri mjeseca. Konzumiranje manje zasićenih masti može vam pomoći da održite oštroumnost mozga i sada i dugoročno.
Probavne tegobe
Ako su nadutost, plinovi i refluks kiseline postali vaša nova normalnost, to bi mogao biti način na koji vaše tijelo signalizira da je vrijeme za smanjenje unosa zasićenih masti. "Česta žgaravica je znak da jedete previše zasićenih masti", kaže dijetetičarka Sheri Gaw. "Mast ne samo da usporava probavu, već i uzrokuje opuštanje sfinktera između jednjaka i želuca, što može omogućiti prodiranje želučane kiseline."
Također možete osjetiti druge gastrointestinalne simptome. "Neki ljudi mogu primijetiti nadutost, mučninu ili dugotrajan osjećaj težine nakon jedenja prženih ili masnih obroka", kaže Zenker. Iako povremena žgaravica ili želučane tegobe mogu imati mnogo uzroka, dosljedno jedenje hrane bogate zasićenim mastima - poput pržene brze hrane, prerađenog mesa ili kremastih slastica - može s vremenom pogoršati te simptome. Smanjenje unosa ove hrane može pomoći u ublažavanju probavnih problema.
Problemi s kožom
Prema Zenker, možete primijetiti više prištića ako jedete više zasićenih masti. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata zasićenim mastima, poput pržene hrane, može izazvati ili pogoršati akne potičući upalu i povećavajući proizvodnju sebuma (ulja). Prema jednoj analizi palmitinska kiselina - glavna zasićena masna kiselina - može pogoršati upalu kože i doprinijeti začepljenju pora.
Druga velika studija provedena na više od 24 000 odraslih osoba otkrila je značajnu vezu između većeg unosa zasićenih masti i akni. Ostale studije ukazuju da pržena hrana i mliječni proizvodi s visokim udjelom masti mogu biti potencijalni okidači za akne. Iako ovo pokazuje povezanost, a ne dokaz, sugerira da bi prehrana mogla biti jedan dio slagalice te da je važno uzeti u obzir vašu cjelokupnu prehranu. Stručnjaci se slažu da su potrebna opsežnija istraživanja kako bi se razumjela veza i kako bi se ona mogla koristiti u prevenciji ili liječenju.
Hrana kojom možete smanjiti upalu, poput ribe, lisnatog povrća i drugog voća i povrća bogatog antioksidansima, može podržati čišću kožu, a istovremeno koristiti vašem cjelokupnom metaboličkom zdravlju.
Veća anksioznost nego inače
Anksioznost je složen problem mentalnog zdravlja s mnogo uzroka, ali vaša prehrana može biti jedan od čimbenika koji tome doprinose. Istraživanja pokazuju da je veća kvaliteta prehrambenih masti - što znači više nezasićenih masti i manje zasićenih masti - povezana s nižim razinama anksioznosti. Suprotno tome, visok unos zasićenih masti povezan je s povećanom razinom anksioznosti.
"Studije pokazuju jasnu vezu između prehrane s niskim udjelom zasićenih masti, a visokim udjelom zdravih omega-3 masti, poput mediteranske prehrane, i smanjenja depresije i anksioznosti", kaže Gaw. Iako prehrana nije jedino što utječe na mentalno zdravlje, odabir nutritivno bogate hrane može podržati zdravlje mozga i poboljšati raspoloženje.