Jednostavno rečeno – naše tijelo je stvoreno za prirodna okruženja, a ne za gradove prepune betona.

To je zaključak do kojeg su došla dva evolucijska antropologa, Colin Shaw sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj i Daniel Longman sa Sveučilišta Loughborough u Velikoj Britaniji.

Prikupili su brojne dokaze koji upućuju na to da naš biološki razvoj ne može pratiti brze tehnološke i okolišne promjene.

Naši svakodnevni životi puni su okidača koji nas stalno drže na rubu – od pretrpanih inboxa, preko buke s gradilišta, do rokova na poslu. Sve to stavlja naše tijelo u stanje stalne pripravnosti, što kroz povijest čovječanstva nije bio slučaj.

"U našem izvornom, evolucijskom stanju bili smo dobro prilagođeni za suočavanje s akutnim stresom kako bismo izbjegli ili se suočili s predatorima", objašnjava Shaw. "Borba ili bijeg. Lav bi se pojavio povremeno i morali ste biti spremni obraniti se – ili pobjeći."

"Ključ je u tome da lav ode. Takav napor jamčio je preživljavanje, ali je bio vrlo iscrpljujući i zahtijevao je dugotrajan oporavak."

Takav napor uzrokuje ozbiljne posljedice, tvrde istraživači: kognitivni pad, autoimune bolesti i smanjena plodnost mogli bi biti povezani sa stresom modernog života u užurbanim urbanim sredinama.

hipervigilancija Ako ste stalno zabrinuti zbog onoga što bi se moglo dogoditi, ovo bi mogao biti razlog

Pregledane su brojne i raznolike studije koje pokazuju da ljudi u urbanim sredinama imaju lošiju tjelesnu spremu, da je onečišćenje zraka povezano s oštećenjem mozga te da industrijalizirana okruženja mogu oslabiti imunološki sustav, piše Science Alert.

Svi ti stresori – od umjetne rasvjete do izloženosti mikroplastici – u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života, kumulativno štete našem zdravlju na različite načine, objašnjavaju autori.

"Bilo da se radi o teškoj raspravi s partnerom ili šefom, ili o buci u prometu, vaš sustav za odgovor na stres i dalje reagira kao da se suočavate s lavom, ali lavom za lavom, lavom za lavom, bez kraja", kaže Shaw. "Rezultat je snažna reakcija živčanog sustava – bez faze smirivanja."

Ovaj pregled predstavlja sveobuhvatan sažetak dosadašnjih spoznaja o potencijalnim negativnim stranama života i okruženja u 21. stoljeću. Ljudi su napravili ogromne pomake u zdravstvu, tehnologiji i razumijevanju svijeta – ali unatoč tome, danas su tjeskobniji i depresivniji nego što su bili davni preci.

ubrzava propadanje kože i starenje Osim što negativno utječe na vaše zdravlje, stres jednako loše utječe i na vaš izgled

Brojne studije pokazale su da boravak u prirodi – pa čak i samo gledanje fotografija prirode – poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. U evolucijskom smislu, boravak na otvorenom i dalje je prirodno okruženje koje ljudima najviše odgovara.

To nam daje i smjernice kako se nositi s problemima koje ovo istraživanje ističe. Shaw i Longman žele da se više radi na očuvanju zelenih površina u gradovima, zaštiti prirodnih krajolika koji su nam ostali i stvaranju prostora gdje se ljudi mogu doista isključiti.

"Naše istraživanje može identificirati koji podražaji najviše utječu na krvni tlak ili rad srca, a te podatke želimo prenijeti onima koji donose odluke", kaže Shaw.

"Gradove trebamo prilagoditi ljudima, a prirodu očuvati, cijeniti i češće boraviti u njoj."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Biological Reviews.

Namirnice koje vrijedi uključiti u prehranu Što jesti kada ste pod stresom