5 navika koje vas mogu učiniti sretnijom osobom
Zanimljivo istraživanje iz 2020. godine proveli su znanstvenici sa Sveučilišta Northern Illinois. Ispitali su 422 žene u dobi od 31 do 77 godina kako bi bolje razumjeli povezanost prijateljstva i životnog zadovoljstva, osobito u kasnijim godinama.
Rezultati su pokazali da imamo kontrolu nad dvjema ključnim stvarima koje utječu na dugoročnu sreću: našim stavom prema starenju i načinom na koji njegujemo prijateljstva, piše NBC.
Najzadovoljnije sudionice nisu bile sretne zbog sreće ili okolnosti – već zbog vlastitih izbora i angažmana. Svjesno su birale kako će se ponašati, komunicirati i graditi odnose u svakodnevnom životu. Ne mora se tu raditi o velikim i važnim odlukama koje ćete se truditi uvrstiti u svoj život po svaku cijenu. To mogu - i trebaju - biti navike koje nećete niti primijetiti, odnosno nešto što bi i trebalo biti dio vašeg života.
Evo uz kojih 5 navika možete jednostavno izgraditi vlastiti put prema sreći uključivši ih u svakodnevni život:
Tražite iskustva koja su izazov, a ne utjeha
Ključni za dobar život su sreća i smisao. No istraživanje iz 2022. kaže da je i: psihološko bogatstvo. Psihološki bogat život nije nužno lak ili ugodan. Karakteriziraju ga novost, složenost, rast i iskustva koja mijenjaju perspektivu. Iskustva poput putovanja, kreativnih izazova, teškog učenja i dobrovoljne nelagode ne maksimiziraju uvijek neposrednu udobnost, ali stvaraju život koji se, gledajući unatrag, čini dubokim, raznolikim i vrijednim življenja.
Ljudi koji prihvaćaju izazove, poteškoće i novosti akumuliraju bogatija unutarnja iskustva. Da biste vježbali ovu naviku, planirajte jedno iskustvo mjesečno koje je izvan vaše zone ugode. To može biti nešto nepoznato, zahtjevno ili mijenja perspektivu.
Cijenite svoje vrijeme više nego novac
Suvremeni život temelji se na paradoksu: ljudi zarađuju više, imaju više, a ipak se osjećaju stalno kao da su u zaostatku. Upravo taj osjećaj koji je opisan kao „vremensko siromaštvo“ djeluje vrlo razorno na nas. Stručnjaci su ustanovili da su ljudi koji su preopterećeni, užurbani, manje su zadovoljni životom i imaju lošije mentalno zdravlje. S druge strane, korištenje novca za otkup vremena (tj. plaćanje za obavljanje posla) povezano je s većim blagostanjem.
Dakle, prije sljedeće velike financijske ili karijerne odluke, zapitajte se ne samo „koliko ću dobiti novca za ovo?“, već „koliko me ovo košta u vremenu i autonomiji?“. Osjećaj da imate dovoljno vremena i da možete upravljati time kako ga trošite ključno je za blagostanje koje se novcem ne može kupiti, ali se može platiti.
Ulažite u odnose s drugima
Od svih otkrića koja proizlaze iz modernih istraživanja sreće, ovo ima najveću težinu: kvaliteta vaših bliskih odnosa mogla bi biti najjači pokazatelj koliko ćete biti sretni i zdravi tijekom života.
Trošite i na druge, ne samo na sebe
Zvuči suprotno od onog što nam sve češće govore - da se najprije pobrinemo za sebe, ali istraživanja su pokazala da trošenje novca ili vremena za dobrobit drugih vodi do dobrobiti. U pregledu više studija iz 2023. godine istraživači su zaključili da trošenje na druge proizvodi pozitivne učinke na dobrobit. Učinak se održao na svim razinama dohotka, kulturama i vrstama davanja, bilo da se radi o izravnoj donaciji, kupnji nečega za prijatelja ili volontiranju.
Doprinos drugima aktivira sustave nagrađivanja, jača društvene veze i stvara osjećaj djelovanja i značaja koji pasivna potrošnja ne može replicirati. Ukratko, nismo programirani da budemo samo primatelji. Programirani smo davati. To ne znači ignorirati vlastite potrebe.
Provedite 120 minuta tjedno u prirodi
U ovo nema sumnje. U velikoj studiji iz 2019. godine istraživači su analizirali podatke gotovo 20 000 ljudi i otkrili da su oni koji su provodili najmanje 120 minuta tjedno u prirodnom okruženju izvijestili o značajno boljem zdravlju i psihičkoj dobrobiti od onih koji nisu provodili vrijeme u prirodi. Ključno je da se učinak pojavio na pragu od 120 minuta: manje vremena pokazalo je slabije rezultate, a sati su se mogli akumulirati tijekom tjedna u manjim dozama umjesto da zahtijevaju jedan dugi izlet.
Ono što ovaj nalaz čini posebno važnim jest njegova dostupnost. Za razliku od većine intervencija za dobrobit, redovito vrijeme provedeno u prirodi je uglavnom besplatno, ne zahtijeva stručnost i funkcionira u svim kulturama i demografskim skupinama.