Kako sačuvati mentalno zdravlje u nesigurnim vremenima – savjeti psihologinje
Globalna situacija danas – obilježena sukobima, porastom nasilja, društvenim podjelama i neizvjesnim političkim odlukama – stvara atmosferu kolektivnog stresa. Posebno su pogođeni oni koji su već ranije doživjeli traumatična iskustva ili se na neki način mogu poistovjetiti s ljudima u kriznim područjima. Takvi sadržaji mogu ponovno otvoriti stare rane i pojačati osjećaj bespomoćnosti.
Upravo zbog toga ključno je razumjeti kako vanjske okolnosti utječu na nas i razviti strategije za zaštitu mentalnog zdravlja. U nastavku donosimo savjete stručnjakinje kako se nositi s emocionalnim opterećenjem koje donosi suvremeni način života i kako pronaći unutarnju ravnotežu unatoč vanjskom kaosu.
Globalne krize i osjećaj usamljenosti
"Globalne krize poput rata, pandemije, ekonomskih kriza mogu rezultirati u pojačanom osjećaju usamljenosti pošto udaraju u sam temelj – osjećaj sigurnosti, a nesigurnost nas potiče na povlačenje u sebe", rekla je Željka Bodul Kięczkowska, mag. psych., psihoterapeutkinja bioenergetske analize, psihologinja i seksologinja.
Dodala je kako u takvim okolnostima često proživljavamo emocije koje nam je teško podijeliti s drugima ili se odlučiti potražiti podršku bliskih osoba ili stručnjaka.
Govoreći o financijskoj i životnoj nesigurnosti, istaknula je: "Financijske ili opće životne krize najčešće nas potiču na povlačenje iz odnosa i društvenog života.“ Objasnila je kako tome doprinose emocije poput srama, straha i krivnje, ali i pogrešne pretpostavke da nas nitko ne može razumjeti ili da moramo sve riješiti sami. Rezultat toga, kako kaže, jest sve veća izoliranost.
Također je naglasila da su muškarci u većem riziku: skloniji su nositi se sami s problemima, što ih čini podložnijima tzv. tihoj depresiji, dok žene češće traže podršku zajednice.
Utjecaj stalnog praćenja loših vijesti
Kontinuirana izloženost negativnim vijestima ima snažan psihološki učinak.
"Kontinuirana izloženost kriznim i negativnim vijestima potiče prije svega osjećaj straha, a s tim ide i osjećaj neizvjesnosti, potištenosti, bespomoćnosti i osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim životom", objasnila je Bodul Kięczkowska.
Dodala je kako upravo taj gubitak kontrole potiče potrebu za dodatnim praćenjem vijesti, u pokušaju da se pripremimo na ono što dolazi. No time, zapravo, ulazimo u začarani krug: "sve dublje se ukopavamo u petlju – strah – gubitak osjećaja kontrole – pokušaj povratka osjećaja sigurnosti."
"U takvom stanju razvija se i tzv. 'percepcija tunela', pri čemu se fokusiramo isključivo na negativne informacije, dok svijet počinjemo doživljavati kao sve opasnije i prijeteće mjesto. Dugoročno, to može rezultirati kroničnim stresom koji može prerasti u anksiozni poremećaj, a potištenost i osjećaj bespomoćnosti u depresiju.
Fenomen doomscrollinga
Poseban izazov današnjice je i doomscrolling – nekontrolirano skrolanje loših vijesti.
Kako objašnjava psihologinja, riječ je o paradoksalnom pokušaju samoregulacije: podsvjesno pokušavamo smanjiti anksioznost, iako nas ona zapravo drži u stanju stalne pobuđenosti živčanog sustava.
Prvi znakovi da doomscrolling negativno utječe na mentalno zdravlje javljaju se kada primijetimo gubitak kontrole – kada skrolamo duže nego što smo planirali, imamo potrebu stalno provjeravati vijesti i teško se tome oduprijeti, te kada nas sadržaj zaokuplja i nakon što ga prestanemo pratiti, kroz misli koje se uporno vraćaju.
Osjećaj bespomoćnosti i gubitka kontrole
Nepredvidivi globalni događaji lako mogu izazvati osjećaj nemoći, upravo zato što ih ne možemo promijeniti.
"Globalne krize izazivaju snažan osjećaj bespomoćnosti i gubitka kontrole jer se dešavaju stvari mimo naše volje na koje ne možemo utjecati. Osjećamo se “mali” i prepušteni u ruke nekom drugom da donosi odluke koje imaju utjecaj na nas. Pojavljuje se osjećaj neizvjesnosti, nesigurnosti i želja da se zaštitimo i uspostavimo ravnotežu. Iz pojačanog straha možemo funkcionirati kao na autopilotu - obavljajući svakodnevne obveze i aktivnosti bez osjećaja da smo stvarno u tome ili se možemo povući iz aktivnosti koje su nam ranije stvarale zadovoljstvo", rekla je Bodul Kięczkowska.
Također, dodaje da donošenje odluka postaje otežano zbog stalne neizvjesnosti.
Povezanost stresa i tjelesnog zdravlja
Dugotrajna izloženost stresu ne utječe samo na psihu, već i na tijelo.
"Kad govorimo o zdravlju općenito ne možemo razdvojiti fizičko od psihičkog zdravlja, iako naša zapadnjačka medicina premalo o tome govori. Sve što utječe na fizičko zdravlje utječe i na našu psihu i obrnuto", naglasila je psihologinja. Posebno je istaknula povezanost kroničnog stresa s kardiovaskularnim bolestima, ali i nizom psihosomatskih stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, reumatoidnog artritisa i kožnih bolesti poput psorijaze.
Dodala je kako ljudi često zanemaruju tjelesne simptome poput kroničnog umora, nesanice, glavobolja, bolova u vratu i leđima, probavnih smetnji, promjena u libidu i tjelesnoj težini te kardiovaskularnih simptoma poput lupanja srca ili pritiska u prsima te povećane sklonosti prehladama.
Kako očuvati mentalno zdravlje u nesigurnim vremenima
Unatoč svemu, postoje načini kako možemo zaštititi svoje mentalno zdravlje i ostati "normalni" u "nenormalnim" vremenima.
Ovu su neki od savjeta psihologinje:
"Ono što sama primjenjujem i savjetujem svojim klijentima je prije svega svjestan i selektivan odabir onog što dopuštamo da dođe do nas", rekla je Bodul Kięczkowska. Naglasila je važnost ograničavanja izloženosti vijestima ako primijetimo da nas uznemiruju. "Dobro je biti informiran, ipak ako primjećujemo da nas praćenje vijesti uznemiruje ili izaziva potištenost treba poštivati signale koje nam daje tijelo i ograničiti izloženost informacijama. Ili ih potpuno obustaviti."
Dodala je kako je u nesigurnim vremenima ključno zadržati rutinu i osjećaj svakodnevice jer nam upravo poznate aktivnosti daju osjećaj sigurnosti. Također preporučuje njegovanje aktivnosti koje nas vesele i opuštaju. "Ja sam veliki ljubitelj plesa i za mene je ples nešto što me u isto vrijeme prazni od napetosti, stresa i ujedno puni radošću i zadovoljstvom."
Posebno ističe boravak u prirodi kao jednostavan, ali učinkovit način regulacije živčanog sustava, kao i važnost društva.
"Tražite društvo drugih ljudi. Onih koji u sebi nose mir i radost jer ćete se u njihovom društvu i vi tako osjećati. Energija je zarazna!"
U svijetu koji se često čini nepredvidivim i opterećujućim, možda ne možemo utjecati na globalne događaje – ali možemo naučiti kako bolje brinuti o sebi i očuvati vlastitu unutarnju ravnotežu.