Iako mnogi ljudi misle da se osobnost može podijeliti između dvije dobro poznate kategorije - ekstrovertnosti ili introvertnosti - ne identificiraju se svi u potpunosti s tim pojmovima.

Postoji svojevrsna "siva zona" između dvije krajnosti (uživanja u samoći i druženju), a jedan psihijatar je te ljude nazvao otrovertima. Dr. Rami Kaminski, psihijatar iz SAD-a, objasnio je da taj izraz opisuje "osobu koja ne osjeća pripadnost nijednoj skupini".

Izraz otrovert skovao je nakon što je prepoznao taj tip osobnosti i kod sebe i kod nekih svojih pacijenata, kao i kod povijesnih osoba poput Fride Kahlo, Franza Kafke, Alberta Einsteina i Virginije Woolf, za koje kaže da su "bili poznati po svojoj nevezanosti od bilo koje skupine". 

introverti 5 tipova introvertnih osoba i što ih motivira na povlačenje

Što nekoga čini otrovertom?

Riječ je o mješavini introvertnosti i ekstrovertnosti, no iako otroverti mogu komunicirati s velikim grupama, ne osjećaju nužno kao da su pronašli svoje "pleme".

"Otroverti su vrlo prijateljski nastrojeni i sposobni su stvoriti vrlo duboke veze s drugim ljudima“, rekao dr. Kaminski za Daily Mail. "Jedina društvena razlika događa se u nedostatku povezanosti s grupama: kolektivnim identitetom ili zajedničkim tradicijama."

Prema dr. Kaminskom, takvi ljudi radije idu protiv ustaljenih pravila i ne razmišljaju na isti način kao velika većina društva. Primijetio je te osobine kod sebe još kad je bio dijete i pridružio se izviđačima. Njegovi vršnjaci su uzbuđeno izgovarali zakletvu, dok on "nije osjećao ništa".

Psihijatar, koji ima više od 40 godina iskustva, shvatio je da ne osjeća isti osjećaj povezanosti i zajedništva kao druga djeca. Dr. Kaminski je u svojoj knjizi objasnio da je ovo klasična otrovertna osobina, budući da se ljudi s ovim tipom osobnosti često bore s pronalaženjem strasti za timske aktivnosti - bilo da se radi o sportu, poslu ili čak životu s drugima.

Također čvrsto vjeruje da su ti ljudi imuni na "Bluetooth fenomen", koji se odnosi na ljude koji se emocionalno "sparuju" s ljudima oko sebe. "Otroverti vrlo rano u životu otkrivaju da se osjećaju kao autsajderi u bilo kojoj skupini. To je unatoč činjenici da su često popularni i dobrodošli u skupinama. Ta neskladnost može uzrokovati emocionalnu nelagodu i osjećaj da su pogrešno shvaćeni."

Kao rezultat toga, otrovertima bi moglo biti teško nositi se s pritiskom uklapanja u svijet oko sebe. Iako zvuči kao nešto s čime se je teško nositi, biti otrovert ne znači da ste osuđeni na to da budete društveno neprilagođeni i da se osjećate kao da ne pripadate.

Zapravo, što se tiče odnosa, to može omogućiti izgradnju jače i smislenije veze s onima s kojima su otroverti bliski. "Otrovertima je vrlo teško biti dio grupe, čak i ako se grupa sastoji od pojedinaca koji su dobri prijatelji", objasnio je dr. Kaminski. "Problem leži u odnosu s grupom kao cjelinom, a ne s njezinim pojedinačnim članovima."

Uzmimo za primjer zabavu - otrovert bi puno radije vodio duboki razgovor s jednom osobom u mirnom kutku, nego bio "društveni leptir" koji ide od gosta do gosta. Dr. Kaminski vjeruje da osobe s ovim tipom osobnosti mogu postati slobodni mislioci, neovisniji i maštovitiji od introverta ili ekstroverta.

To je zato što otroverti nisu previše zabrinuti oko toga koga će impresionirati ili oko straha od odbijanja, a budući da nemaju što izgubiti, psihijatar je rekao da ti ljudi često kreativno napreduju. Dr. Kaminski napisao je knjigu o ovom tipu osobnosti pod naslovom "The Gift of Not Belonging: How Outsiders Thrive in a World of Joiners", koja "potiče otroverte da prihvate svoje jedinstvene darove". 

'ožive' u društvu Postoje 4 tipa ekstroverata. Koji ste vi?