Zdravlje iz tanjura: 'MIND dijeta' mogla bi smanjiti rizik od demencije i do 25 posto
Osobe starije od 45 godina koje su slijedile takozvanu "MIND dijetu" imale su znatno manji rizik od razvoja bolesti u odnosu na one koje su se hranile drugim zdravim načinima.
MIND je kratica za Mediterranean-DASH intervenciju za odgodu neurodegenerativnih bolesti.
Ova dijeta spaja mediteranski način prehrane, bogat voćem, povrćem i zdravim mastima, s DASH prehranom, poznatom po snižavanju krvnog tlaka, koja uključuje cjelovite žitarice, mliječne proizvode s malo masnoće i nemasno meso.
Znanstvenici ističu da MIND dijeta posebno naglašava namirnice koje dokazano čuvaju zdravlje mozga, poput tamnozelenog lisnatog povrća, bobičastog voća, orašastih plodova i maslinovog ulja.
Studija Sveučilišta Hawaii u Manoi otkrila je da su sudionici koji su već na početku istraživanja dosljedno slijedili MIND dijetu imali devet posto manji rizik od razvoja demencije, a još veće smanjenje rizika – oko 13 posto – bilo je među onima koji su se identificirali kao Afroamerikanci, Latinoamerikanci ili bijelci.
Osobe koje su s vremenom počele ozbiljnije primjenjivati MIND dijetu – čak i ako je u početku nisu pratile dosljedno – imale su čak 25 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na one koje su s vremenom napustile takav način prehrane.
Dobri rezultati uočeni su i kod mlađih i kod starijih sudionika, što upućuje na to da nikad nije kasno za usvajanje zdravijih prehrambenih navika koje štite mozak.
Dr. Song-Yi Park, izvanredna profesorica na Sveučilištu Hawaii u Manoi, rekla je: "Nalazi naše studije potvrđuju da zdravi prehrambeni obrasci u srednjoj i kasnoj životnoj dobi i njihovo poboljšanje tijekom vremena mogu spriječiti Alzheimerovu bolest i srodne oblike demencije."
"To sugerira da nikad nije prekasno usvojiti zdrave prehrambene navike kako bi se spriječila demencija."
Znanstvenici su proučili prehrambene navike više od 90 000 Amerikanaca srednje i starije dobi, prateći ih od 1990-ih nadalje. Više od 21 000 ljudi razvilo je Alzheimerovu bolest ili srodne vrste demencije tijekom godina praćenja.
"Otkrili smo da je zaštitni odnos između zdrave prehrane i demencije bio izraženiji među onima koji su se identificirali kao Afroamerikanci, Latinoamerikanci i bijelci, dok nije bio toliko očigledan među azijskim Amerikancima i pokazao je slabiji trend kod autohtonih stanovnika Havaja", rekla je dr. Park.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za prehranu u Orlandu na Floridi.
U Hrvatskoj s demencijom živi više od 100 000 ljudi, među kojima oko 70 posto ima Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije u svijetu, no pribroje li se članovi obitelji i njegovatelji oboljelih, s problemima demencije svakodnevno se nosi oko 350 000 ljudi.
Trenutno u svijetu 55 milijuna osoba boluje od demencije. Do 2050. taj broj će narasti na 139 milijuna. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju, a 75 posto slučajeva demencije u svijetu je neprepoznato i nedijagnosticirano. U 40 % slučajeva demencija se može odgoditi ili prevenirati. Prosječno trajanje Alzheimerove bolesti i postdijagnostička skrb je od osam do 12 godina.
Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, povezuje se s nakupljanjem proteina zvanih amiloidi u mozgu. Iako stručnjaci još nisu potpuno sigurni kako točno ti proteini dovode do odumiranja moždanih stanica, istraživanja i dalje traju. Bolest se najčešće očituje kroz gubitak pamćenja, smanjenu koncentraciju i otežano obavljanje svakodnevnih, rutinskih zadataka.
Prethodna istraživanja povezala su MIND dijetu s manjim rizikom od kognitivnog pada, koji može dovesti do razvoja demencije.
MIND dijeta je proglašena dijetom koju je najlakše provoditi te je u vrhu najzdravijih dijeta, uz mediteransku. Prilikom provođenja plana važno je držati se nekoliko glavnih principa. Dnevno treba jesti barem tri obroka cjelovitih žitarica, salatu i drugo povrće, a za međuobrok treba što češće uzimati orašaste plodove. Svaki drugi dan bi trebalo pojesti obrok od pola šalice mahunarki. Također, dva puta na tjedan na jelovniku bi se trebala naći piletina te pola šalice bobičastog voća, najbolje borovnica i barem jedanput tjedno večerati ribu. U pripremi obroka primarno treba koristiti maslinovo ulje.
Osim prehrane, zdravlje mozga može se dodatno očuvati redovitom tjelesnom aktivnošću, kvalitetnim snom i brigom o oralnom zdravlju.